Musliman je u svom kratkom životnom vijeku počašćen Allahovom milošću kroz posebna vremena i berićetne trenutke. Podarena su mu posebna razdoblja u kojima se može itekako približiti Allahu i nadoknaditi ono što je propustio uslijed nemara i slabosti, ako mu se dadne da ta vremena iskoristi u pokornosti, ibadetu i činjenju dobra. Među najvažnijim i najvrednijim takvim vremenima jeste mjesec Ramazan.

Ramazan je mjesec dobra i bereketa, mjesec koji je Uzvišeni Allah počastio brojnim blagodatima. Jedna od njegovih najvećih vrijednosti jeste to što je u njemu objavljen Kur’an, kao uputa ljudima, milost i lijek za srca vjernika. Uzvišeni Allah kaže: „U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare, 185)

Ramazan je, također, mjesec oslobađanja od Vatre. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Kada nastupi prva noć Ramazana, šejtani i pobunjeni džini bivaju okovani, vrata Džehennema se zatvaraju i nijedna se više ne otvaraju, a vrata Dženneta se otvaraju i nijedna se ne zatvaraju. Svake noći glasnik doziva: ”O ti koji želiš dobro – pristupi! A ti koji želiš zlo – odustani!” I Allah svake noći oslobađa ljude od Vatre.“ (Hadis bilježi Buhari)

Ramazan je, dakle, prilika srcu da se vrati svome Gospodaru. Blago onome ko ga dočeka svjestan njegove vrijednosti i isprati ga sa srcem ispunjenim vjerom, nadom i poniznošću.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio je Ramazan devet godina. Imam Nevevi kaže:
„Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio je Ramazan devet godina, jer je post Ramazana propisan u mjesecu ša‘banu druge godine po Hidžri, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio je u mjesecu rebi‘ul-evvelu jedanaeste godine po Hidžri.“

Njegovo stanje u Ramazanu, sallallahu alejhi ve sellem, nije bilo isto kao u ostalim mjesecima. Njegovi dani u ovom blagoslovljenom mjesecu bili su ispunjeni ibadetom, pokornošću i približavanjem Allahu, svjestan posebne vrijednosti i časti koje je Uzvišeni Allah dao tim danima i noćima, izdvojivši ih od ostalih dana u godini.

Iako mu je Allah, dželle šanuhu, oprostio i ranije i kasnije grijehe, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najrevniji među ljudima u ibadetu svome Gospodaru i najdosljedniji u izvršavanju Njegovih prava. To nam ostaje trajna pouka da se veličina čovjeka ne ogleda u olakšicama koje mu se daju, već u njegovoj zahvalnosti, poniznosti i ustrajnosti u pokornosti Allahu.

Uputa Allahovog Poslanika s.a.v.s. u Ramazanu

Iftar i sehur

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je poseban i uravnotežen odnos prema iftaru i sehuru. Nastajao je da iftar ne odgađa, već bi ga požurio čim Sunce zađe. Iftario bi se svježim hurmama, jedući ih neparan broj. Ako njih ne bi bilo, iftario bi se suhim hurmama, a ako ni njih ne bi našao, onda bi se zadovoljio s nekoliko gutljaja vode. Govorio je, sallallahu alejhi ve sellem: „Ljudi će biti u dobru sve dok budu požurivali s iftarom. Požurujte s iftarom, jer Jevreji odgađaju iftar.“ (Hadis bilježi Ibn Madže)

Što se tiče sehura, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgađao ga je do pred samo nastupanje zore, tako da bi između sehura i sabah namaza ostajalo vrlo malo vremena. Od njegove upute bilo je da se sehur ne izostavlja, već da se na njemu ustrajava, te je na to podsticao i svoj ummet. Enes ibn Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ustajte na sehur, jer je u sehuru bereket.“ (Hadis bilježi Buhari)

Zejd ibn Sabit, radijallahu anhu, kazuje: „Sehurili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim smo ustali na namaz.“ Upitao sam: ”Koliko je vremena prošlo između sehura i namaza?” Odgovorio je: ”Koliko se može proučiti pedeset ajeta.”“ (Hadis bilježi Buhari)

Ibn Hadžer u djelu Fethul-bari navodi da su Arapi vrijeme često mjerili radnjama, poput trajanja muže ovce ili klanja deve, ali da je Zejd ibn Sabit ovdje vrijeme procijenio učenjem Kur’ana. Time je, kako kažu učenjaci, ukazao da je to vrijeme bilo ispunjeno ibadetom i učenjem Allahove Knjige. Ibn Abdul-Berr naglašava: „Hadisi o požurivanju iftara i odgađanju sehura vjerodostojni su i preneseni u velikom broju.“

Ova praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uči nas umjerenosti, svjesnosti i bereketu u jednostavnosti. Ramazan nije mjesec pretjerivanja, već mjesec smirenosti, zahvalnosti i približavanja Allahu kroz male ibadete.

Kur’an i sadaka

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji među ljudima, a njegova darežljivost posebno je dolazila do izražaja u mjesecu Ramazanu. U tom blagoslovljenom vremenu još više je udjeljivao sadaku, činio dobro ljudima i povećavao učenje Kur’ana.

Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaže: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji od svih ljudi, a najdarežljiviji je bio u Ramazanu, kada bi mu dolazio Džibril. Džibril mu je dolazio svake noći u Ramazanu i s njim je ponavljao Kur’an. I tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio darežljiviji u činjenju dobra od poslanog (plodonosnog) vjetra.“ (Hadis bilježi Buhari)

Ovaj hadis jasno ukazuje da se darežljivost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Ramazanu povećavala u odnosu na druga vremena. Iako je on, alejhi selam, u svakom trenutku bio vrhunac plemenitosti i velikodušnosti, Ramazan je bio vrijeme u kojem je njegova dobrota dosezala svoj najviši stepen.

Time nas Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučava da su Kur’an i sadaka nerazdvojni u Ramazanu: Kur’an omekšava srca, a sadaka ih čisti od sebičnosti. Kada se spoje u ovom mubarek mjesecu, postaju put ka Allahovom zadovoljstvu i milosti, te znak istinske vjere koja se ogleda u djelima, a ne samo u riječima.

Noćni namaz – kijamu-l-lejl (teravija)

Noćni namaz spada u posebno naglašene sunnete i ibadete u mjesecu Ramazanu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstakao je svoj ummet na ovaj ibadet riječima: „Ko provede Ramazan u noćnom namazu, s vjerom i nadom u nagradu, bit će mu oprošteni raniji grijesi.“ (Hadis bilježi Buhari)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je jedanaest rekata, pri čemu je učenje Kur’ana u namazu bilo dugo i smireno. Ebu Seleme ibn Abdurrahman prenosi da je upitao Aišu, radijallahu anha: „Kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao u Ramazanu?“ Ona je odgovorila: „Nije u Ramazanu, niti u drugim mjesecima, klanjao više od jedanaest rekata.“ (Hadis bilježi Muslim)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao je vjernike i velikom olakšicom i nagradom, kazavši da onaj ko klanja noćni namaz s imamom, sve dok imam ne završi namaz, ima nagradu kao da je klanjao cijelu noć. Rekao je, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko klanja s imamom dok on ne završi, bit će mu upisano kao da je klanjao cijelu noć.“ (Hadis bilježi Ibn Madže)

Iz riječi „ko klanja s imamom“ jasno se razumije posebna vrijednost teravije, u džematu tokom Ramazana i to da se klanja za njim sve dok ne preda selam. Ovo su potvrdili i učenjaci.

I‘tikaf i Lejletu-l-Kadr

I‘tikaf je pohvaljen ibadet u Ramazanu, ali i u drugim danima godine, a svoju punu vrijednost i ljepotu dobija upravo u ovom mubarek mjesecu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajavao je u i‘tikafu tokom posljednjih deset dana Ramazana sve dok ga Allah, dželle šanuhu, nije pozvao Sebi. Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u i‘tikafu posljednjih deset dana Ramazana.“ (Hadis bilježi Muslim)

Jedan od glavnih razloga Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, i‘tikafa bilo je traganje za Lejletu-l-Kadrom. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik rekao: „Tražite Lejletu-l-Kadr u posljednjih deset noći Ramazana.“ (Hadis bilježi Buhari)

Lejletu-l-Kadr je noć kojoj je Allah dao posebnu čast i vrijednost, učinivši ibadet u njoj vrednijim od ibadeta u hiljadu mjeseci. Onaj ko bude lišen njenog dobra, uistinu je lišen velikog hajra. Uzvišeni Allah kaže: „Noć Kadr bolja je od hiljadu mjeseci.“ (El-Kadr, 3)

Također, Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko provede Lejletu-l-Kadr u namazu, s vjerom i nadom u nagradu, bit će mu oprošteni raniji grijesi.“ (Hadis bilježi Buhari)

Lejletu-l-Kadr je prilika kakva se rijetko daje u životu. To je noć u kojoj se otvaraju vrata milosti, u kojoj se brišu grijesi i u kojoj se sudbine ispisuju.

Moral i lijepo ponašanje

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najljepšeg ahlaka među ljudima. Uzvišeni Allah ga je pohvalio riječima: „A ti si, zaista, na veličanstvenom moralu.“ (El-Kalem, 4)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozoravao je na loš moral uopće, a posebno je na to skretao pažnju u mjesecu Ramazanu. Post nije samo suzdržavanje od hrane i pića, već i od svega što kvari čovjekovu čast, smiraj i odnos prema drugima. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik rekao: „Post je štit. Kada neko od vas posti, neka ne govori ružne riječi i neka se ne ponaša neznalački. Ako ga neko napadne ili uvrijedi, neka kaže: – Ja postim, ja postim.“ (Hadis bilježi Ebu Davud)

U drugom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jasno ukazuje na suštinu posta: „Ko ne ostavi lažan govor i postupanje po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i piće.“ (Hadis bilježi Buhari)

Ovi hadisi nas podsjećaju da je Ramazan škola morala i samokontrole. Pravi post se ogleda u smirenom jeziku, blagom srcu i lijepom ophođenju prema ljudima. Onaj ko u Ramazanu ne popravi svoj ahlak, propustio je jednu od njegovih najvećih poruka.

Događaji iz života Allahovog Poslanika s.a.v.s. u Ramazanu

– Objavljivanje Kur’ana: Plemeniti Kur’an objavljen je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u mjesecu Ramazanu. Na to jasno ukazuju riječi Uzvišenog Allaha: „U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare, 185) Ovaj događaj predstavlja prekretnicu u historiji čovječanstva i najveću blagodat Ramazana, jer je u njemu započelo spuštanje Allahove upute ljudima.

– Smrt majke vjernika Hatidže, radijallahu anha: Smrt hazreti Hatidže, Allah bio njome zadovoljan, dogodila se u desetoj godini poslanstva, otprilike tri godine prije Hidžre, a prema poznatom mišljenju, u mjesecu Ramazanu. Njena smrt bila je jedan od najtežih trenutaka u životu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer mu je ona bila oslonac, utjeha i prva podrška u vjeri.

– Slanje izvidnice Hamze ibn Abdul-Muttaliba, radijallahu anhu: U Ramazanu prve godine po Hidžri desila se i prva vojna izvidnica u islamu, poznata kao izvidnica kod mora, koju je predvodio Hamza ibn Abdul-Muttalib, radijallahu anhu.

– Bitka na Bedru: Velika bitka na Bedru dogodila se u mjesecu Ramazanu, sedamnaestog dana druge godine po Hidžri. To je bio dan u kojem je Allah pomogao malobrojne vjernike protiv mnogo brojnijeg neprijatelja. U toj bici poginuli su neki od najistaknutijih neprijatelja islama, poput Ebu Džehla Amra ibn Hišama, Umejje ibn Halefa i Asa ibn Hišama ibn Mugire, a njihova tijela bačena su u bunar na Bedru.

U istom mjesecu i istoj godini, dvadeset petog dana Ramazana, odmah nakon povratka Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, s Bedra, desio se i događaj u kojem je ubijena Esma bint Mervan, koja je otvoreno vrijeđala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, napadala islam i huškala protiv njega.

Svi ovi događaji svjedoče da Ramazan nije bio samo mjesec klasičnih ibadeta, već i mjesec velikih prekretnica, iskušenja i Allahove pomoći.

Dodatni događaji iz života Allahovog Poslanika s.a.v.s. u Ramazanu

– Smrt Rukajje, radijallahu anha: U mjesecu Ramazanu druge godine po Hidžri preselila je Rukajja, kćerka Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i supruga Osmana ibn Affana, radijallahu anhu. Njena smrt bila je velika bol za Poslanika, alejhi selam, naročito jer se desila u vrijeme Bitke na Bedru, kada Osman, radijallahu anhu, zbog njene bolesti nije mogao učestvovati u bici, po Poslanikovoj dozvoli.

– Brak sa Zejnebom bint Huzejme, radijallahu anha: U trećoj godini po Hidžri, u mjesecu Ramazanu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oženio se Zejnebom bint Huzejme bint el-Haris, radijallahu anha, koja je bila poznata po nadimku Majka siromaha (Ummul-mesakin), zbog svoje velike brige i samilosti prema siromašnima i potrebnima.

– Izvidnica Zejda ibn Harise: U Ramazanu šeste godine po Hidžri desila se izvidnica koju je predvodio Zejd ibn Harise, radijallahu anhu, protiv plemena Benu Fezare. Ovaj događaj svjedoči o stalnoj budnosti i organiziranosti muslimanske zajednice u tom periodu.

– Oslobođenje Mekke (Fethul-Mekke): Jedan od najveličanstvenijih događaja u historiji islama, koji je trajno promijenio tok povijesti, desio se u Ramazanu osme godine po Hidžri – oslobođenje Mekke. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo je iz Medine desetog dana Ramazana, a u Mekku je ušao nakon devetnaest dana. Taj dan obilježen je oprostom, poniznošću i trijumfom istine nad zabludom.

U istom mjesecu i istoj godini, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je izvidnicu predvođenu Halidom ibn Velidom, radijallahu anhu, da poruši idol Uzza, pet noći prije kraja Ramazana. Nedugo zatim poslao je i izvidnicu Sa‘da ibn Zejda el-Ešhelija, radijallahu anhu, radi uklanjanja idola Menat, šest noći prije završetka Ramazana.

Ovi događaji jasno pokazuju da je Ramazan bio mjesec u kojem su se, pored ibadeta i imanske atmosfere, dešavale i velike historijske prekretnice. To je mjesec u kojem su se spajali vjera, odgovornost, mudrost i snaga, sve pod okriljem Allahove pomoći i upute.

Ovo je samo dio upute Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u mjesecu Ramazanu i dio njegove prakse i sunneta u ovom blagoslovljenom vremenu. Zato je na nama da Ramazanu damo njegovo pravo, da iskoristimo njegove dane i noći, nadajući se Allahovom zadovoljstvu i moleći Ga da nam podari sreću na ovom i budućem svijetu.

Koliko smo samo potrebni da se ugledamo na našeg Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga slijedimo i da se na njega ugledamo u njegovom ibadetu, ponašanju i cjelokupnom životu. Iako Allahov rob nikada neće dostići stepen Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dužan je da mu se približi koliko može, da se trudi i da bude ustrajan.

Uzvišeni Allah kaže: „Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu i koji često Allaha spominje.“ (El-Ahzab, 21)

Neka nam Ramazan bude vrijeme buđenja srca, obnavljanja veze s Allahom, a slijeđenje sunneta našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, put kojim ćemo, Allahovom milošću, doći do spasa i istinske sreće na obadva svijeta.

Glas islama 364, R: Tema broja, A: Edin Redžepović