Ekologija je nauka koja se bavi proučavanjem životne sredine. Razvoj ekologije tekao je uporedo sa degradacijom prirode. Osnivačem ekologije smatra se njemački biolog Ernst Hekel, međutim ona ima svoje korijene još u prvim godinama pojave islama. Kur’an i Sunnet su univerzalni izvori za bilo koje vrijeme i mjesto.

Glavni cilj islamskog prava jeste zabrana činjenja nereda na Zemlji, a temelj ekološkog odgoja i zaštite nalazi se u ajetu u kome Uzvišeni Allah kaže: “I ne činite nered na Zemlji, kada je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost je Allahova, doista, blizu onih koji dobra djela čine.” (El-A’raf, 56)

Arapska riječ fesad na bosanskom se prevodi kao nered i odnosi se na bilo kakvu štetu pričinjenu drugima – ljudima, životinjama, prirodi (zagađenje rijeka, zraka, okoline, šumâ), iz razloga što se posljedice nereda protežu na sva stvorenja. Islam nas odgaja i uči kako da se ophodimo prema prirodi koja nam je u emanet povjerena. Naš Gospodar je sve harmonično, skladno i sa svrhom stvorio, a svako odstupanje od toga, problem ili šteta, rezultat je čovjekovog negativnog odnosa i djelovanja prema prirodi.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučuje nam da se prema svemu odnosimo sa ihsanom, tj. na najbolji način: prema porodici, zajednici, živim bićima i Zemlji na kojoj živimo i hodimo. Zemlja, kao i svako drugo stvorenje, ima svoj hak, a to je da ne činimo nered na njoj i da budemo halife – namjesnici i ispunjavamo ono čime nas Allah duži.

• Voda

Allah dž.š. kaže: “Mi od vode sve živo stvaramo.” (El-Anbija, 30)

Voda je osnova svega što je živo.

Mi smo počašćeni nemjerljivim blagodatima, a jedna od njih je voda. Naši krajevi su prilično bogati izvorima i  rijekama, a rijeke su naš identitet, oličenje.

U našem gradu rijeke ”krasi” smeće: kese, flaše, konzerve, možemo u njima svašta da ulovimo (osim ribe). Rijekama plutaju kreveti, fotelje, šporeti, tepisi, školjke automobila i šta sve ne! Izlijevaju se različite nečistoće, poput kanalizacije, mazuta, krvi iz klaonica…, a mi smo oguglali na te prizore, nije nas briga, a to su globalni problemi, jer se sve ulijeva u druge rijeke, jezera, dospijeva do mora. To vodi uništavanju  živog svijeta u vodi i nanosimo štetu nama samima, jer sav otpad i hemikalije kontaminiraju vodu koju koristimo.

Zaista je poražavajuće da grad u kojem većinski dio stanovništva čine muslimani još uvijek nisu razumjeli i u praksu sproveli hadis: “Čistoća je pola vjere.” (Muslim)

U svijetu, gotovo dvije milijarde ljudi nemaju pijaću vodu, stoga, čuvajmo ono što nam je darovano.

• Zrak

Problem zagađenosti zraka kod nas je aktuelan već godinama. Novi Pazar sa početkom hladnih dana i zimske sezone susreće se sa enormnim zagađenjem zraka. Referentni podaci ukazuju da je Novi Pazar visoko rangiran na listi najzagađenijih gradova u Srbiji, a nerijetko i u Evropi. Gotovo svo vrijeme tokom zimskog perioda spada u gradove sa najlošijim kvalitetom zraka – otrovan. U zraku su prisutne PM čestice (sitne i krupne) koje sadrže prašinu, čađ, dim, ugljik, teške metale (olovo, arsen, nikl, bakar, cink), a njih emituju toplane, individualna ložišta, posebno ugalj kao ekološki najnepovoljnija vrsta čvrstog goriva, automobili. Dugačka je lista oboljenja koja mogu da prouzrokuju.

Ove čestice ulaze kroz olfaktorni (mirisni) sistem udisanjem i mogu izazvati različita oboljenja: respiratorna, kardiovaskularna, alergijske reakcije, bakterijske infekcije i neurodegenerativne bolesti – Alchajmer.

Ovim problemom moramo svi da se pozabavimo, jer to je vitalni ljudski interes svih građana, ali institucije nose najveću odgovornost. Ključna rješenja: unapređenja sistema grijanja, prelazak na alternativne izvore – gas, ugrađivanje filtera u dimnjacima, smanjenje individualnih ložišta, poboljšanje javnog prijevoza, smanjena upotreba automobila, povećanje i očuvanje zelenih površina. Kazao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Koji god musliman zasadi sadnicu ili posije sjeme, pa se hrani od njih ptica, čovjek ili životinja, ubraja mu se u sadaku.” (Buhari i Muslim) Ovaj hadis nam je podsticaj i motivacija da kultiviramo zemlju. Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem kaže: “Kada bi u ruci nekoga od vas bila sadnica, a nastupi Sudnji dan, neka je zasadi.” (Ahmed i Buhari) U momentima kada prestaje da živi ljudski rod, Poslanik a.s. nam ukazuje na vrijednost ovih djela. Prvo, ostavljamo trajnu sadaku, duže od našeg biološkog života na dunjaluku, jer sve dok se drugi koriste plodovima ili svrate u hlad tog drveta da odmore, čovjeku će pristizati dobra djela.

• Rudnik

Rogozna je planina nedaleko od Novog Pazara. Poznata je po svojim prirodnim ljepotama, resursima, izvorima, posjeduje bogat biodiverzitet i atrakcija je za ljubitelje prirode. U posljednje vrijeme postaje sve poznatija po intenzivnoj priči o izgradnji rudnika, koja izaziva zabrinutost među stanovnicima Sandžaka i šire. Australijska kompanija Strickland Metals izjavila je da Rogozna ima potencijal da preraste u jedno od najvećih nalazišta zlata na svijetu. Procjenjuje se da se na njoj nalazi 170 t zlatnog ekvivalenta. Rudnici su najgori vid ljudskih aktivnosti po životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Da bi se zlato izvuklo iz svoje formacije, ogromna površina zemlje i šume moraju biti potpuno devastirani, fizički se uništava tlo. Za samo 1 gr zlata mora čitava tona zemlje da se iskopa, koja tada predstavlja jalovinu – otpad. Nije teško izračunati koliko bi otpada ostalo zbog kopanja 170 t zlata. Jalovina je rizik za zagađenje zraka, zemljišta, vode (podzemne i površinske), biljni i životinjski svijet, kompletno za čitavo stanovništvo. Sumporna kiselina, jedna od najjačih i izuzetno koncentrirana, koristi se za izdvajanje metala iz rude, a kao takva u potpunosti uništava zemljište i zagađuje rijeke. Prašina koja nastaje prilikom drobljenja rude toksična je i vjetrom bi se raznosila na čitavu okolinu. Zagađenja izazvana kopanjem rudnika ostaju permanentno, trajno će ugrožavati stanovnike ovoga grada i šire, zrak bi bio i ljeti zagađen. Problem sa potencijalnim rudnikom zlata problem je apsolutno svakog živog bića koje živi ovdje, pa je suprotstavljanje takvim planovima obavezujuće za sve nas, jer je to pitanje života ili spore smrti.

Svijest muslimana je na nedopustivo niskom nivou i moramo se boriti za svoja ekološka prava, čuvati i održavati prirodu, brinuti o povjerenim nam emanetima, popravljati sebe. Budimo pozitivan primjer drugima po ahlaku i djelima, ne remetimo uspostavljeni red.

Glas islama 351, R: Etika, A: Dipl. biolog Suada Preljević