PITANJE: Ko je dužan obaviti hadž i da li je dozvoljeno njegovo odlaganje ukoliko osoba koja ispunjava sve potrebne uslove, uz izgovor da će još ranije, te da će ga obaviti neke naredne godine?

ODGOVOR: Za obaveznost hadža islamske uleme je na osnovu Kur’ana i sunneta Resulullaha a.s. uslovila pet uvjeta, a to su: da je osoba musliman, da je pametna, da je punoljetna, da je slobodna (da nije u ropstvu), i u posjedu duhovne i tjelesne snage.

Posljednji uslov obuhvata fizičku mogućnost i obezbjeđivanje odgovarajućeg prevoznog puta, materijalnog sredstva za obavljanje hadža i drugo sredstvo osnovnog života, jer onaj ko nije ugrožen životom od hadža putem na hadž, naprotiv, zbog postojanja nekih prepreka ili nespremnosti je neće biti obavezan klanjati tim ibadetom.

Kada se ispune potrebni šerijatski uslovi, na prvom mjestu pet islamskih pravila, osoba je dužna obaviti hadž, a to znači da obaveza hadža ostaje doživotna kod onih njegovih obavljanja za neke naredne godine. Naime, hadž je ibadet koji se, kako smo rekli prethodno, duguje Allahu dž.š. i obaveza je izvršiti onda kada za to uzrok postoji, a to je kada osoba ispunjava prethodne uslove. Odlazak na hadž u sljedećim godinama ne može nikako opravdati izgovore velike i rizične, niti iko ima neke takve dokaze ili šerijatske upute da će se on moći odgoditi.

Ibn Munzir kaže: „Složili su se ljudi na tome da hadž obavlja onaj ko je obavezan, pa ako to ne učini, a nema mu smetnji, umire u grijehu“.

Bojzi, poznati islamski pravac, na to je dodao, kao i Ebu Džeid, poznati islamski učenjaci, koji kažu: „Hadž je jedan od islamskih ruknova, pa ako se to ne učini i odloži, onda je grijeh, jer se ruši stub vjere, a to se ne može odgađati“.

Ahmed ibn Ebu Dževd kaže: „Hadž se završava, pa ko ne izvrši to onda ima smetnju, a ako se umre može se umrijeti u grijehu“.

U drugom hadisu prenosi se od Resulullaha a.s. da je rekao: „Ko bude posjedovao novčana sredstva i jahalicu (prevozno sredstvo), kojima može otići do Mekke i nazad, a ne obavi hadž, taj će umrijeti kao nemusliman.“ (Tirmizi, Bejhaki).

Prethodno spomenuti hadisi su potpuno jasni i kategorični, i nikakav komentar. Niph može shvatiti svak ko je razuman, a to je da je obaveza svakom ko se Allahu dž.š. pokorava i želi zadobiti Njegovu zadovoljstvo odazivajući se Njegovom pozivu.

Kaže Uzvišeni Allah dž.š.: „Hodočastiti Kaabu – taj dom – dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti da do njega putuje…“ (Ali Imran, 97).

U drugom hadisu kaže Resulullah a.s.: „Borba i hodočašće su stubovi islama“. „Propisno obavljanje hadža briše grijehe počinjene između dva hadža“. (Muttefekun alejhi).

Neizvršavanje hadža znači rušenje stuba islama, te krnjost i nedostatak petine vjere kod čovjeka, koji je dužan vjeru upotpuniti, to jest izvršiti sve ono što se od njega traži, ako je u mogućnosti.

Hadž je nesporno jedan od pet stubova islama i nije sporan ni među islamskom ulemom.

Neizvršavanje ove farz dužnosti je znak slabosti imana i krnjavosti vjere, pa makar čovjek izvršavao ostale islamske dužnosti i bio pobožan.

Hadž, ujedno, znači i zahvalnost Allahu dž.š. za blagodati koje mu je podario, jer ga kaže Poslanik a.s. u hadisu: „Imajuci u vidu ove pet stubova islama, hadž je farz dužnost i obaveza svakom onom ko je u mogućnosti da ga obavi“.

Dakle, hadž je farz koji se ne smije odlagati niti se smije tražiti izgovor i izmišljati razloge za njegovo odlaganje, već je ko je dužan obaviti hadž, a tek kada se ode u Meku i obavi hadž shvatit će njegovu vrijednost i snagu te kad se napusti i ostavi, tačan znak je ostalo ranije.

PITANJE: Kakav je status hadža za bedela, osobe koja ide na tuđe mjesto obaviti hadž zbog starosti ili zbog teškoće obavljanja hadža kako je propisano, ili se ne može iz drugih razloga izuzeti?

ODGOVOR: Većina islamskih učenjaka smatraju dozvoljenim da se obavi hadž za onog ko se ne nalazi u mogućnosti da sam obavi hadž.

Na osnovu hadisa Resulullaha a.s. kojeg bilježi Ibn Abbas r.a. je rekao: „Došla je žena Resulullahu a.s. i rekla: Allahov Poslaniče, na moga oca je farz hadž, ali nije mogao zbog starosti, da li mogu ja obaviti hadž za njega?“

Resulullah a.s. joj je rekao: „Da, obavi hadž za svoga oca“.

Na osnovu ovoga hadisa islamska ulema dozvolila je da se obavi hadž za drugoga, iako nije u mogućnosti da sam obavi, ali uz uvjet da je ta osoba bila u mogućnosti obaviti hadž, a nije ga obavila. Dakle, Resulullah a.s. je dozvolio obavljanje hadža za drugog, ali samo u ovoj mjeri, kada neko nije obavio hadž, a bio je u mogućnosti. Zbog toga se u svim islamskim situacijama mora tako postupati.

Svak od muslimana obavezan je obaviti hadž za neku osobu iz svoje porodice koja nije obavila hadž zbog starosti ili trajne bolesti. Kaže se da se šalje osoba koja će obaviti hadž za neku određenu osobu i tako obavi hadž u njeno ime, a to se zove bedel hadž.

Bedel hadž znači da se obavi hadž u ime osobe koja nije mogla da obavi hadž, a bila je dužna izvršiti hadž, jer je imala mogućnost. U tom slučaju bedel hadž je ispravan.

Glas islama, 222, R: Pitanja i odgovori, A: Dr. Rešad ef. Plojović