PITANJE: Koji je smisao sadekatu-l-fitra, da li je on na istom stepenu obaveznosti kao zekat? ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je vrsta materijalnog davanja koje je povezano sa mjesecom Ramazanom, a njegova svrha jeste čišćenje ramazanskog posta od svega onoga što umanjuje nagradu za njega, što je posljedica namjernog ili nenamjernog činjenja različitih manjih grijeha, kako bi se uzdigao prema Uzvišenom Allahu čist.

Obaveznost sadekatu-l-fitra temelji se na praksi Poslanika a.s., kojom se propisuje ovo davanje, određujući način kako da se ono izvrši. Abdullah ibn Omer r.a. kaže: „Poslanik a.s. je naredio davanje sadekatu-lfitra svakom slobodnom muslimanu i robu, muškarcu i ženi, velikom i malom…“ Hanefijska pravna škola davanje sadekatu-l-fitra smatra vadžibom, obavezom koja je po obaveznosti niža od farza, ali čije su posljedice neizvršenja jednake neizvršenju farza, a to znači da lice koje je obveznik ovog propisa ne smije ni u kom slučaju dovesti u pitanje njegovo izvršenje, posebno ona osoba koja posti mjesec Ramazan, jer u tom slučaju rizikuje da njen ibadet ne bude primljen. Obveznik sadekatu-l-fitra jeste ona osoba kojoj preko njenih potreba i po[1]treba njene porodice u danima Bajrama pretekne onoliko imetka koliko je dovoljno da se izmiri sadekatu-l-fitr, a to znači da je mnogo više obveznika sadekatu-l-fitra nego što je slučaj sa obveznicima zekata, jer je obveznik zekata onaj ko posjeduje imovine više od nisaba, koji za ovu godinu iznosi oko 3.070 eura.

U jednoj predaji koja se prenosi od Poslanika a.s. stoji: “Post lebdi između osobe i Allaha dž.š., to jest ne uzdiže se prema Uzvišenom Gospodaru, sve dok se ne da sadekatu-l-fitr.“ Zekat je stroga dužnost – farz i jedan je od pet temelja vjere. Njegovo dava[1]nje nije usko vezano za Ramazan, ali ga ljudi praktikuju izdvajati u Ramazanu zbog uvećane nagrade koju Uzvišeni daje za djela koja se praktikuju u njemu.

PITANJE: Živim u inostranstvu sa svojom porodicom, a porijeklom sam iz Sandžaka. Da li sam dužan dati sadekatu-l-fitr po cijeni koja vrijedi ovdje ili cijeni koja je utvrđena za prostor Sandžaka? Moja supruga je nemuslimanka, pa da li sam dužan dati sadekatul-fitr i za nju? ODGOVOR: Osoba koja je porijeklom iz Sandžaka ili šireg prostora, a živi i radi negdje u inostranstvu, sa svojom porodicom, gdje provodi Ramazan i član je određenog džemata, upravljat će se prema visini sadekatu-l-fitra koja je utvrđena za taj prostor i svoj sadekatu-l-fitr će uplatiti kod nadležnog imama, koji posjeduje blok priznanice Rijaseta IZ-e u BiH za sadekatu-l-fitr, a koje se jedine, shodno dogovoru, mogu naći u bošnjačkim džematima širom dijaspore. Uplata vitra na bilo koji drugi način, ili u bilo kom drugom iznosu dovodi u pitanje ovaj ibadet. Što se tiče davanja vitra za suprugu koja nije muslimanka, shodno hadisima Poslanika a.s. koje ovo davanje propisuju muslimanima, ono nije obavezno.

Međutim, imajući u vidu da je ona majka Vaše djece, da živite pod istim krovom, ne smeta da se i u njeno ime podijeli sadekatu-l-fitr, koji će imati vrijednost obične sadake, koja je korisna svima, ali istovremeno se može smatrati i dovom Allahu dž.š. da je uputi ispravnoj vjeri, čemu treba težiti svaki muž koji je u sličnoj situaciji.

PITANJE: Da li je dozvoljeno slanje zekata i sadekatu-l-futra van mjesta svoga boravka? ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr kao i zekat jesu ibadeti gdje je određivanje prioritetnog fonda ili kategorije u nadležnosti organa Islamske zajednice, a ne stvar lične želje, hira ili sujete pojedinca. Shodno tome, tamo gdje postoje organizovane vjerske institucije muslimana ili organi Islamske zajednice, nije dozvoljeno muslimanima da svoj zekat i sadekatu-l-fitr šalju vani, ukoliko postoji potreba za sredstvima zekata na tom prostoru ili je stav nadležnog organa Islamske zajednice da postoje prioritetne kategorije na tom prostoru, kao što je slučaj kod nas sa odgojnoobrazovnim i humanitarnim ustanovama. Ukoliko muslimani privremeno žive ili borave u stranim državama, koje nisu njihove matične države, zbog rada, obrazovanja i slično, na njih se prethodni propis ne odnosi. Oni će svoj zekat i sadekatu-l-fitr usmjeriti svojoj matičnoj Islamskoj zajednici, čime će učiniti dvostruki hair: izvršiti obavezu prema Uzvišenom Gospodaru i pomo[1]ći održavanje Islamske zajednice i njenih ustanova. Slanjem svoga sadekatu-l-fitra vani i kršenjem odluke organa Islamske zajednice osoba dovodi u pitanje ispravnost ovog davanja, a ujedno čini grijeh kršeći Božju naredbu o poslušnosti Allahu dž.š., Njegovom Poslaniku i svojim vjerskim vođama. Uzvišeni Allah dž.š. kaže: “O vjernici, pokoravajte se Allahu, i pokoravajte se Poslaniku i pokoravajte se predstavnicima vašim…“ (En-Nisa, 59)

Pokornost predstavnicima pomenuta u ajetu, po mišljenju relevantne uleme, odnosi se na vjerske vođe, jer je nezamislivo da će vjerski vođe svoj narod pozvati u nešto našta po vjeri nemaju pravo, za razliku od političkih predstavnika, koji vrlo često na putu ostvarenja ličnih ciljeva ne gledaju u to da li je Allahovo zadovoljstvo sa onim što čine i čemu pozivaju ili nije.

PITANJE: Da li se sadekatu-l-fitr može dati osobama koje prose, ili drugim osobama koje ga sakupljaju, a to čine bez dozvole i ovlaštenja Islamske zajednice?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah je za ispravnost sadekatu-l-fitra uslovio da bude izdvojena potrebna količina u potpunosti, kao i da bude predat onima koji su legitimni sakupljači, nakon čega će od strane nadležnog organa Islamske zajednice biti raspoređen korisnicima. Iz prethodno spomenutog se razumije da ukoliko ne bude ispoštovan bilo koji uslov, propis neće biti ispravan. Činjenica da neko prosi na ulici ili pred vašom kućom ne čini ga zasluženim korisnikom sadekatu-l-fitra, jer danas prose i oni koji imaju i oni koji nemaju. Prosjačenje je postalo zanimanje određenih kategorija ljudi ili posao kojeg organizuju gazde sa ciljem ostvarivanja zarade. Što se tiče drugih, divljih sakupljača, koji se pojave u Ramazanu i nude vitar po „nižim cijenama“ u odnosu na Islamsku zajednicu, u ovom slučaju se uglavnom radi o lopovluku kojim oni koji se njime bave žele pribaviti ličnu korist, tako da je za njih značajan svaki iznos kojeg prikupe, a nižim cijenama žele skrenuti pažnju na sebe i motivisati neuke da njima daju novac. Kada je riječ o takvima, čiji broj i cijena vitra iz godine u godinu pada, može se zaključiti da bez obzira na cijenu koju nude njihov lopovluk ne prolazi, jer je neukih, nesvjesnih i naivnih muslimana sve manje, ili skoro da ih i nema. Možemo reći da se tim putem direktno udara na institucije od vitalnog značaja za muslimane, kao što je Medresa Gazi Isa-beg, jedna od najstarijih na Balkanu, Fakultet za islamske studije, Centar za humanitarni rad Hajrat, ali se i razbija institucionalno djelovanje i funkcionisanje zajednice muslimana, što vodi njihovom slabljenju i konačnom nestanku, iz čega se jasno razumije da osoba koja na bilo koji način pomaže takvo djelovanje nanosi štetu svojoj zajednici i vjeri te pomaže onima koji rade na gušenju i rušenju Islamske zajednice, a vrijeme u kojem živimo je pokazalo i institucionalno i pojedinačno ko su oni. Novac koji je dat takvima na ime sadekatu-l-fitra nije sadekatu-l-fitr, a umjesto nagrade za njegovo izvršenje osoba će imati kaznu, jer umjesto uzdizanja svoje vjere, što je smisao zekata i sadekatu-l-fitra, ona pomaže rušenje i gušenje institucija koje su čuvari vjere na našim prostorima. Imam Er-Rebi u svom Musnedu prenosi da je Poslanik a.s. tri puta rekao: „Nema namaza onaj ko ne dijeli zekat! A onaj ko ga da tamo gdje ne treba, isti je kao onaj koji ga nije dao.“

PITANJE: Da li postoji starosna dob za davanje sadekatu-l-fitra? Daje li se na nerođeno dijete? ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je obavezno dati na sve osobe koje su pripadnici islama, bez obzira na njihovu dob. Dakle, bilo da se radi o djetetu ili punoljetnoj osobi, s tim što punoljetni koji ima svoj izvor prihoda daje za sebe, a za maloljetno dijete koje izdržava njegov roditelj ili staratelj daje on. Dijete koje još nije rođeno, a čije se rođenje očekuje, ne spada u red onih na koje je obavezno platiti vitr, ali se to, ukoliko neko želi, može učiniti, a davanje će imati status sadake, koja u svakom slučaju donosi samo korist, nikako štetu.

PITANJE: Šta će učiniti osoba koja nije mogla postiti, zbog starosti ili iznemoglosti?

ODGOVOR: Osoba koja nije bila u mogućnosti postiti zbog starosti, ili iznemoglosti, a ne očekuje da se njeno stanje poboljša, kako bi propuštene dane nadoknadila, dužna je za svaki dan propuštenog posta izdvojiti fidju, to jest novčani iznos u visini sadekatu-l-fitra.

PITANJE: Koje je zadnje vrijeme izdvajanja sadekatu-l-fitra?

ODGOVOR: Zadnji rok uplate sadekatu-l-fitra jeste vrijeme obavljanja bajram namaza, a to znači da se on može izdvojiti do pred klanjanje bajram namaza. Kada nastupi i obavi se bajram namaz time se završava vrijeme izdvajanja sadekatu-l-fitra. Ukoliko osoba ne izdvoji sadekatu-l-fitr u ovom vremenu, kasnije izdvajanje nema vrijednost sadekatu-l-fitra već ima status obične sadake. Ukoliko se dogodi da osoba izdvoji sadekatu-l-fitr u propisanom vremenu, ali on ne stigne do svog odredišta, to jest Islamske zajednice, u određenom roku, a bude predat kasnije, to neće uticati na ispravnost sadekatu-l-fitra jer je izdvojen od strane obveznika u pro[1]pisanom vremenu.

Glas islama, 244, R: Pitanja i odgovori, A: Rešad Plojović