Kada je Albert Ajnštajn došao sa teorijom rela[1]tiviteta niko je nije odmah prihvatio, niti ga je bilo ko proglasio velikim naučnikom zbog nje. Naučnicima je trebalo šest godina da ispitaju testove neispravnosti koje im je on lično dao, rekavši: „Smatram da kosmos funkcionira na ovaj način. Međutim, ako se dokažu ove tri stvari – onda nisam u pravu“ – pa je naveo tri slučaja u kojima njegova teorija prestaje važiti. Zbog samog njegovog pristupa, naučnici su obratili pažnju na njegovu teoriju. Časni Kur’an, također, nudi nekoliko testova neispravnosti. Neki su bili namijenjeni savremenicima Božjeg Poslanika s.a.v.s., a drugi su za sva vremena.

Poručuje nevjernicima da, ukoliko žele dokazati neispravnost Kur’ana, dokažu neke stvari o njemu. Nijedna druga religijska knjiga na svijetu ne nudi bilo kakav test neispravnosti. Slobodno upitajte bilo kog učenjaka drugih religija: „Postoji li u vašoj vjeri nešto što bi je opovrgnulo ukoliko bi se pokazalo tačnim?“ Sumnjam da biste dobili adekvatan odgovor. Ne možete samo dokazivati da je vaše vjerovanje ispravno. Morate ljudima pružiti šansu da dokažu da niste u pravu. Kur’an ih ima nekoliko

IZMISLITE JEDNU SURU POPUT KUR’ANSKE

I muslimani i nemuslimani se slažu da je Kur’an naj[1]vrjednije književno djelo na arapskom jeziku. Njegov stil je najbogatiji, najelokventniji i na najvećem mogu[1]ćem nivou. Kada su mušrici prigovorili Muhammedu a.s. da on izmišlja Kur’an, odmah im je stigao izazov: “Reci: – Kada bi se svi ljudi i džini udružili da sačine jedan ovakav Kur’an, oni, takav kao što je on, ne bi sači[1]nili, pa makar jedni drugima pomagali.“ (El-Isra, 88) Isti izazov je ponovljen u 34. ajetu sure Et-Tur. Među[1]tim, nešto kasnije, izazov je olakšan: “Zar oni da govore: “On ga izmišlja!” Reci: “Pa sačini[1]te vi deset Kur’anu sličnih, izmišljenih sura, i koga god hoćete, od onih u koje pored Allaha vjerujete u pomoć pozovite, ako je istina što tvrdite!” (Hud, 13)

Kasnije je ovaj izazov još više olakšan: A oni govore: “On ga izmišlja!” Reci: “Pa, dajte vi jed[1]nu suru kao što je njemu objavljena, i koga god hoćete, od onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomoć pozovite, ako istinu govorite.” (Junus, 38) Oni koji žele odgovoriti na ovaj izazov, moraju imati u vidu sljedeće osobine Kur’ana: – Objavljen je na čistom arapskom jeziku, zato i ta izmišljena sura mora biti na arapskom jeziku; – Kur’an je napisan najvećim mogućim stilom; – Njegov jezik je najjasniji, najrazgovjetniji i čudesan; – Ni u jednom momentu se ne udaljava od čiste istine, potpuno zadržavajući najviši nivo pripovijedanja; – Iznosi mnogo informacija različitim stilovima, a priče pripovijeda nekada duže, a nekada kraće, ali tako da nikada ne možete preferirati jedan opis nad drugim; – U iznenađujuće malo riječi daje veoma opširne opise i mnogo informacija, nimalo ne gubeći šarm i elokventnost; – Ima nenadmašnu sposobnost da se istovremeno obraća svim slojevima ljudi, isti ajet je izazov i manje i više inteligentnim ljudima. „A oni govore: “On ga izmišlja!” Reci: “Pa, dajte vi jednu suru kao što je njemu objavljena, i koga god hoćete, od onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomoć pozovi[1]te, ako istinu govorite.” (Junus, 38)

Čak i ovaj pojednostavljeni izazov je ostao bez odgovora od strane mušrika. Konačni izazov je objavljen u suri El-Bekare: “A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svo[1]me, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govo[1]rite. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje.“ (El-Bekare, 23-24)

U ovom izazovu se ne kaže „poput Kur’ana“, već sličnu, čime je još više olakšan. Neke kur’anske sure imaju samo po 3-4 ajeta. Izazov se odnosi i na tako kratka poglavlja. Nemojte misliti da nevjernici nisu pokušavali odgovoriti ovom izazovu. Najveći arapski pjesnici tog vremena, ali i kasnije, pokušavali su, ali su i pored velikih napora doživjeli ponižavajući poraz. Neki pokušaji su zabilježeni u historijskim knjigama da budu dokaz budućim generacijama. Ništa što su izmislili nije sadržavalo elokventan i nenadmašan kur’anski stil, rečenice su bile smiješne, šuplje i bez dublje mudrosti i značenja. Test i izazov su i dalje na snazi. Niko mu nije uspio odgovoriti već 1.400 godina. Tako će ostati dovijeka.

NEMA KONTRADIKCIJA Časni

Kur’an ne sadrži nijednu kontradikciju. U suri En-Nisa iznosi još jedan izazov: „A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge proturječnosti.“ (En-Nisa, 82) Ako neko želi dokazati da Kur’an nije Objava od Boga, dovoljno je da pronađe samo jednu proturječnost u njemu. Tokom historije, mnogo nevjernika je pokušalo pronaći kontradikcije u Kur’anu, pa su ih, navodno, i nalazili. Međutim, svi njihovi pokušaji su se svodili na pogrešno citiranje, vađenje ajeta iz konteksta i iskrivljeno tumačenje. Može se desiti da na te zablude ne mogu odgovoriti čak i neki islamski učenjaci ukoliko nisu dobro upoznati sa materijom o kojima ajeti govore. Njihova nesposobnost da odgovore na zablude nipošto ne znači da Kur’an sadrži kontradikcije. Časni Kur’an kaže: „…i upitaj o Njemu onoga koji zna.“ (El-Furkan, 59)

Ukoliko vam nešto nije jasno, pitajte osobu koja je stručna. Ako vas zanima naučno objaš[1]njenje nekih kur’anskih ajeta, pitajte o tome naučnike. Ako vas zanima kur’anski stil, ili smatrate da ste pronašli gramatičku grešku u Kur’anu, ne možete mene pitati o tome, jer ja nisam stručnjak za arapski jezik. Pošto ja nisam stručnjak za arapski jezik i ne mogu adekvatno odgovoriti na vaš izazov o gramatičkim greškama, ni[1]pošto ne znači da Kur’an sadrži gramatičke greške. Da[1]kle, o pitanjima iz svake oblasti morate razgovarati sa adekvatnim stručnjakom. SLUČAJ EBU LEHEBA Muhammed a.s. je imao amidžu poznatog po na[1]dimku Ebu Leheb/Otac plamena, zbog njegove žu[1]stre naravi. Bio je zakleti neprijatelj islama. Imao je običaj pratiti Vjerovjesnika s.a.v.s. i njegove razgovore sa ljudima. Koji god čovjek je razgovarao sa Vjerovjesnikom, Ebu Leheb bi ga izdvojio i rekao mu: „Šta ti je Muhammed govorio? Ako je rekao da je nešto bijelo, smatraj da je crno! Ako je rekao da je jutro, smatraj da je noć!

Šta god ti Muhammed kaže, smatraj suprotno.“ 111. sura u Kur’anu je posvećena njemu: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Neka propadne Ebu Leheb, i propao je! 2. neće mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono što je stekao, 3. ući će on, sigurno, u vatru rasplamsalu, 4. i žena njegova, koja spletkari; 5. o vratu njenu biće uže od ličine usukane! Ova sura predskazuje da će Ebu Leheb biti nevjernik cijelog života, tj. da nikada neće prihvatiti islam i da će ući u Džehennem. Ova sura je objavljena deset godna prije njegove smrti. Umro je kao nevjernik u Bici na Bedru. U toku tih deset godina mnogi njegovi prijatelji prihvatili su islam, ali on je ostao uporan u svom nevjerovanju. Ebu Leheb je bio inteligentan i pronicljiv. Koristio je svaku priliku da omalovaži Božjeg Poslanika s.a.v.s. i njegove ashabe. Ipak, nije shvatio nešto: sve što je trebao uraditi jeste da bar lažno obznani svoj prelazak na islam.

Time bi mnogim ljudima dokazao da je ova sura lažna, jer tvrdi da on nikada neće posta[1]ti musliman. Imao je punih deset godina vremena da razmišlja o tome, ali ipak to nije uradio. S druge strane, ko bi se usudio sa sigurnošću tvrditi nešto što se može promijeniti u narednim godinama!? Da je Kur’an djelo čovjeka ova sura ne bi bila napisana, jer bi njeno opovrgavanje dovelo do ugrožavanja cijele misije. Kur’an nije djelo čovjeka, već Objava od Uzvišenog i Sveznajućeg.

JEVREJI NIKADA NEĆE PRIZVATI SMRT

Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu: „Reci: “Ako je u Allaha Džennet osiguran samo za vas, a ne i za ostali svijet, onda vi smrt zaželite, ako istinu govorite.” A neće je nikada zaželjeti zbog onoga što čine! – A Allah dobro zna nevjernike.“ (El-Bekare, 94-95) Kad bi se Jevreji raspravljali sa muslimanima govorili su da je Džennet pripremljen samo za njih i ni za koga drugog. Kur’an ih izaziva: „Ako ste sigurni u ono što go[1]vorite, zaželite smrt.“ Međutim, ne staje na tome, već potvrđuje da oni nikada neće zaželjeti smrt zbog grijeha koje čine. Jedino što su Jevreji u vrijeme Muhamme[1]da a.s. trebali učiniti jeste da javno prizovu svoju smrt. Da je neki Jevrej rekao: „Molim Boga da me usmrti da bih ušao u Džennet“, čak iako bi bio neiskren u toj želji, dokazao bi da je Kur’an pogriješio. Sa te tačke gledišta bilo je „lahko“ opovrgnuti Kur’an. U sljedećem ajetu Kur’an potvrđuje: „I naći ćeš ih, sigurno, da više žude za životom od svih ostalih ljudi, čak i od mnogobožaca; svaki bi volio poživjeti hiljadu godina, mada ga to, i kada bi toliko živio, ne bi od patnje udaljilo! – A Allah dobro vidi ono što oni rade.“ (El-Bekare, 96)

KRŠĆANI ĆE BITI BLIŽI MUSLIMANIMA NEGO JEVREJI

Ovo je jedan od testova neispravnosti koji važe za sva vremena. Časni Kur’an kaže: „Ti ćeš, sigurno, naći da su vjernicima najljući neprijatelji Jevreji i mnogobošci; i svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji oni koji govore: “Mi smo kršćani”, zato što među njima ima svećenika i monaha i što se oni ne ohole.“ (El-Maide, 82)

Ovim ajetom se potvrđuje da će, generalno, kršćani bolje tretirati muslimane nego što ih tretiraju Jevreji. Naravno, veliki broj Jevreja je prihvatio islam, a ima i onih koji nisu prihvatili islam, ali su dobri prema muslimanima. Međutim, kao cjelina, kršćani će uvijek biti bolji prema muslimanima nego Jevreji. Jevreji danas imaju priliku opovrgnuti Kur’an. Mogu se dobro organizirati i nekoliko godina postupati prema muslimanima bolje nego kršćani. Iako izazov i dalje postoji, nikada ga neće moći ispuniti.

Glas islama, 243, R: Prijevodi, Preveo: Senad Redžepović