
Uzrok Bitke Benu Nedir je izloženost mu- slimana mučenjima u bunarevima Er-Redžii i Meune, te pokušaj Jevreja Benu Nedira da ubiju Allahovog Poslanika a.s. bacanjem zmije na njegovu glavu.
Bitka Benu Nedir se dogodila u mjesecu re- biu-l-evvelu 4. godine po Hidžri.
Muslimani su okupirali Jevreje u njihovim utvrđenjima u kratkom vremenskom periodu, a Allah dž.š. je u njihova srca ulio strah, te su se predali i bacili oružje bježeći iz Medine.
Sura koja govori o ovoj bici je El-Hašr.
Ova bitka se dogodila u mjesecu rebiu-l- evvelu 5. godine po Hidžri, a njen povod bio je okupljanje plemena oko Devmetu-l-Džendela kako bi presijecala put i pljačkala karavane koje bi tuda prolazile i pravila plan za pohod na Medinu.
Broj muslimanske vojske u ovoj bici je bio 1.000 boraca, a ona je završena bez borbe.
Zvao se Haram ibn Milhan r.a.
Ummul-mesakin je bila majka pravovjernih, Zejneb bint Huzejme r.a. Još u predislamskom dobu su je zvali Ummul-mesakin (Majka siromaha) zbog njene brige o siromasima. Allahov Poslanik a.s. se oženio njome 2. godine po Hidžri.
Allahov Poslanik a.s. se oženio njome nakon što joj je muž poginuo kao šehid? Sahabijka se zvala Ummu Seleme r.a.
Bitka El-Ahzab se dogodila u mjesecu ševalu 5. go[1]dine po Hidžri.
Broj okupljene nevjerničke vojske je bio 10.000 boraca, a muslimanske vojske 3.000 boraca.
Broj onih koji su kopali kanal je bio 1.000 muslimana.
Završila se bez borbe, jer se nevjernička voj- ska povukla nakon razjedinjavanja u svojim redovima i pristizanju Allahove vojske, poput vjetra koji im je porušio šatore i vojske meleka koji su ih potresli ulijevajući im strah u srca.
Broj šehida je bio šest, a poginulih mušrika deset, od kojih je većina ubijena kopljem.
Bitka Benu Kurejza se dogodila u danu kada se Allahov Poslanik a.s. vratio iz Bitke El-Ahzab gdje mu dolazi Džibril a.s. i poziva ga u tu bitku.
Razlog je bio kršenje sporazuma koji su sklopili s muslimanima i savez s mušricima protiv muslimana u Bici El-Ahzab.
Predajom plemena Benu Kurejze i stavlja- njem pod sud Allahovog Poslanika a.s.
To je bio Sad ibn Muaz r.a. koji je ljudima pre- sudio smrt, a njihove porodice zarobio i razdije[1]lio njihov imetak. Ova presuda je bila shodna jevrejskoj Svetoj knjizi.
Broj šehida je bio dva, a ubijenih Jevreja iz- među 600 i 700 ljudi. 145. Koja kur’anska sura govori o bitkama El-Ahzab i Benu Kurejza? Kur’anska sura koja govori o ovim bitkama je El-Ahzab.
To je bila majka pravovjernih, Zejneb bint Džahš r.a.
Ashab se zvao Zejd bin Haris r.a.
Zvala se Zejneb bint Džahš r.a. Bila je najdare- žljivija zato što je radila i udjeljivala sadaku.
Mudrost toga je poništavanje običaja koji je vladao u predislamskom periodu, a taj običaj je prisvajanje tuđe djece. Zejd bin Haris je bio rob Allahovog Poslanika a.s. Zatim ga je Allahov Poslanik a.s. oslobodio i usvojio. Ljudi su ga počeli zvati Zejd bin Muhammed, nakon čega ga je Allahov Poslanik a.s. oženio s Zejneb bint Džahš r.a., a zatim je Zejd razveo i njom se oženio Allahov Poslanik a.s. uz naredbu Allaha, dž.š., pa su mušrici govorili: „Muhammed se oženio ženom svoga sina!“ Mudrost je i u dokidanju običaja po kojem nije smjelo i moglo oženiti raspuštenicom usvojenog sina.
Glas islama, 230, R: Prijevodi, Preveo: Asmir Crnovršanin