Međunarodno udruženje islamskih banaka sa sjedištem u Mekki (Saudijska Arabija) osnovano je u avgustu 1977. godine s mogućnošću otvaranja filijala i u drugim islamskim državama. Cilj ovog udruženja (konzorcijuma) je povezivanje i koordinacija islamskih banaka, razmjena iskustava i pružanje stručnih savjeta, pod uvjetom da realizacija tih aktivnosti bude u skladu sa šeriatskim propisima, a s posebnim osvrtom na: – Pružanje stručne pomoći i iskustva za osni[1]vanje islamske banke, poticaj njene aktivnosti i pomoć njenom unapređenju; – Postavljanje pravila suradnje, razmjene iskustava među islamskim bankama; – Zastupanje zajedničkih interesa islamskih banaka na svim nivoima, kao i odbrana istih u korist islamskih banaka članica; – Stremljenje obezbjeđivanja slobodnih novčanih transakcija među islamskim bankama; – Izrada i usaglašavanje jedinstvenih pravilnika o radu i poslovanju među islamskim bankama članicama; – Prezentacija savjeta i pripremanje stručnih radova o onome što je vezano za posebne projekte islamskih banaka, kao i prijedlozi načina planiranja prihoda te uloga islamskih banaka u tome; – Koordiniranje i arbitraža među islamskim bankama; – Izučavanje problema monete, osiguranja i banaka na lokalnom i globalnom nivou, kao i ponuda odgovarajućih prijedloga za uspješnu borbu protiv istih od strane islamskih banaka; – Širenje svijesti o ideji međusobnog poslova[1]nja u skladu sa šeriatskim propisima. Internacionalni konzorcijum islamskog bankarstva izdao je nekoliko djela od kojih su najpoznatija: „Naučna i praktična enciklopedija islamskih banka“, „Časopis islamskog bankarstva“ i još nekoliko knjiga o načinu formiranja islamske banke, kao i nekoliko edukativnih djela o islamskim bankama. Internacionalni konzorcijum islamskog bankarstva priznat je od strane islamskih država na Devetom zasjedanju ministara inostranih poslova islamskih država koje je održano u Dakaru, Senegal, 1978. godine.

ISLAMSKA BANKA DUBAI

Dioničarsko društvo sa sjedištem u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, osnovano 12.03.1975. godine uredbom guvernera Dubaia, šejha Rašid bin Sei’da bin Ali Mektuma, kojom se obavezuje vlada Dubaija na sljedeće klauzule: – pravo stranih državljana na posjedovanje akcija; – pravo na otvaranje filijala u zemlji i inostranstvu; – pravo na priključivanje ili sudjelovanje u bilo kojoj firmi ili organizaciji; – pravo na dopunu i izmjenu poslovnog statuta banke koji je usvojen prije osnivanja banke, makar novi statut bio u suprotnosti s osnivačkim; – pravo prekidanja bilo kojih poslova; – u uredbi je naglašena neophodnost izdvajanja 10% profita banke za rezerve sve dok te rezerve ne dostignu potpunu vrijednost prodanih akcija banke; – uredba, također, naglašava neophodnost objavljivanja imena svih članova Upravnog odbora; – svaka tri mjeseca mora dostaviti izvještaj o poslovanju; – uredbom se banka obavezuje da je dužna poslovati u skladu sa zakonom i pravilnikom bankarskog poslovanja koji važi u Dubaiju. Osnivački kapital ove islamske banke iznosi 50 miliona dirhema podijeljenih na 100.000 akcija, gdje je vrijednost svake akcije 500 dirhema. Njeni osnivači su državljani Dubaija i svaki od njih je bio obavezan položiti 10.000 akcija, dok je ostatak ostavljen na raspolaganje ostalim akcionarima. Sve akcije su imenovane i ograniče[1]ne na državljane Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U pravilnik o radu i poslovanju precizno je definisano da se banka u svim svojim poslovima mora pridržavati normativnih načela šeriatskog poslovnog prava. Poslovi kojima se banka može baviti su sljedeći: – Otvaranje tekućih računa; – Kreditiranje privatnog i javnog sektora za finansiranje profitabilnih projekata, preduzeća i programa; – Prenošenje duga, čekovi, mjenice.

INTERNACIONALNA ISLAMSKA BANKA ZA RAZVOJ

Internacionalna islamska banka za razvoj sa sjedištem u Kairu u Egiptu osnovana je u okto[1]bru 1981. godine, a formalno je počela sa radom septembra 1980. godine. Osnivački kapital ove islamske banke iznosio je 12 miliona američkih dolara, a vrijednost akcije bila je 10 dolara. Banka finansira trgovinske korporacije na unutarnjem i međunarodnom planu te obezbjeđuje svojim komitentima sve što im je potrebno od mašina, proizvoda, po sistemu murabehe, a zarada se određuje na osnovu tržišnih cijena. Banka je otvorila i više svojih filijala od kojih su Islamska korporacija za međunarodnu trgovinu, Islamska korporacija za interno i eksterno poslovanje i Islamska korporacija za rad na nekretninama i izgradnji.

EGIPATSKA ISLAMSKA BANKA „FEJSAL“

Egipatska islamska banka „Fejsal“ sa sjedištem u Kairu u Egiptu osnovana je 1977. godine. Osnivački kapital ove islamske banke iznosio je 8 miliona američkih dolara, podijeljenih na 80.000 akcija gdje je vrijednost svake akcije 100 američkih dolara. Akcije su međusobno podijeljene između Kraljevine Saudijske Arabije i Egipta, tako da Kraljevini Saudijskoj Arabiji pripada 49%, a Egiptu 51%. Sve su akcije na ime nosioca i ne podliježu podjeli. Učlanjenje se vrši u američkim dolarima dok se državljani Egipta mogu učlaniti u džunejhima, ali po zvaničnom kursu. Nedopustivo je bilo kome od osnivača da povuče sve svoje akcije ili dio kojima je učestvovao u osnivanju banke sve vrijeme njenog postojanja, a to je 50 godina, osim uz saglasnost ostalih osnivača. U slučaju da se ne saglase bit će im ponuđene akcije shodno njihovim dividendama, tako da cijena akcije ne smije biti niža od zvanične cijene, a u slučaju da oni ne budu zainteresovani, akcije će biti ponuđene ostalim akcionarima. Također, nedopustivo je bilo kome od članova, osim osnivačima, da raspolaže svojim akcijama samoinicijativno bez konsultacije Odbora guvernera banke i njihove saglasnosti. Novom kupcu se uvjetuju sljedeće stvari: da je musliman, da se pridržava šeriatskih propisa i da ne posluje s kamatom. Banka prima depozite i to: – depozite po viđenju, – namjenske depozite čija je najmanja vrijednost ili protuvrijednost 200 dolara, i to najmanje na godinu dana, – druge vrste depozita i tekućih računa. Deponenti imaju pravo na beskamatne kredite kod banke i imaju prednost nad ostalima po pitanju materijalne i druge pomoći. Način poslovanja banke: Banka, u ime svojih deponenata, investira deponovani novac na način koji sama odredi i pod uslovima koje ona postavi. Investiranje se ponekad vrši na principu mudarebe ili nekog drugog Šeriatom priznatog modela bankarskog poslovanja. Deponentima pripada procenat zarade shodno količini depo[1]novanog ili uloženog novca.

Također, u slučaju gubitaka, snose određene posljedice. Banka vrši raspodjelu profita na sljedeći način: – Prije podjele profita banka je dužna dati zekat ustanovi koja ga sakuplja (Sundukuz-zekat); – 10% zarade banka odvaja u rezervni fond. Banka će prestati s uzimanjem ovog procenta od zarade kada dostigne duplu vrijednost početnog osnivačkog kapitala. Banka može ek[1]sploatirati sav ili dio kapitala iz rezervnog fonda zavisno od interesa banke s dozvolom Odbora guvernera banke. – Odbor guvernera banke može donijeti odluku u suprotnosti s pravilnikom o poslovanju banke da na kraju godine od likvidnog kapitala banke nagradi generalnog direktora, kao i ostale direktore i zaposlene, za uspješno poslovanje. – Nakon svega ovog dolazi do podjele ostvarenog profita između banke, deponenata i akcionara, a na osnovu pravila i načela na kojima banka zasniva svoje poslovanje. Isti propisi se primjenjuju i u slučaju da banka ne ostvari profit tako da se gubitak međusobno dijeli. Akcionarima se ostvareni profit isplaćuje u istoj moneti u kojoj su uplatili svoje akcije. Banka svoje aktivnosti realizira u skladu sa Šeriatom, a finansijska godina računa se kao lunarna (hidžretska).

Glas islama, 244, R: Islamska ekonomija, A: Enver Gicić