1. Sura El-Fatiha

• Vrijednost sure

Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, da je rekao ashabu Ebu Seid ibn Mualla’u: “Podučit ću te suri koja je najveličanstvenija sura u Kur’anu. Zahvala pripada Gospodaru svih svjetova (Elhamdulillahi Rabbi-l’alemin), to su sedam ajeta koji se ponavljaju i veličanstveni Kur’an koji mi je dat.“ (Bilježi ga El-Buhari)

• Imena sure 

Sura El-Fatiha ima preko 20 imena, kako to spominje imam Es-Sujuti u djelu El-Itqan. Neka od imena ove sure su:

El-Fatiha – Ona koja otvara, jer Kur’an počinje surom El-Fatiha.

Ummul’Kitab – Majka Knjige, jer sadrži glavne intencije vjere.

Es-Seb’ul’Mesani – Sedam ajeta koji se ponavljaju, tj. koji se uče na svakom rek’atu u namazu.

• Intencije sure

Od intencija sure jeste određivanje osnova vjere.

• Teme sure

Sura spominje tri teme u sebi:

– Vjerovanje, tj. spoznaja Allaha koja se ogleda u monoteizmu u tri stvari:

1. Allah je Jedini Gospodar,
2. Allah ima savršena svojstva i najljepša imena,
3. Samo se Allahu smije ibadet (obredoslovlje) činiti,

– Ibadet, tj. djela robova smiju se usmjeravati isključivo Allahu i svako djelo koje je radi nekog mimo Allaha ništavno je. U suri Uzvišeni Allah također spominje i primjer ibadeta dove: „Uputi nas na pravi put.“ I ne samo to, već nas podučava na koji način je najbolje doviti, a to je nakon zahvale Uzvišenom Allahu, što možemo primijetiti u prvim ajetima sure gdje Uzvišeni hvali Sebe.

– Menhedž (metodologija) – jedini ispravni put je put koji je jedinstvo znanja i rada po znanju. Zato na kraju El-Fatihe Uzvišeni spominje opis pravog puta pa kaže: „Ne na put onih koji su izazvali Tvoju srdžbu (Jevreji i svi oni koji ne rade po znanju) i ne na put onih koji su zalutali (kršćani i svi oni koji rade bez znanja).“ Shodno tome, pravi put je put koji se razlikuje od ova dva puta, tj. put koji je jedinstvo znanja i rada. To je menhedž ove vjere.

• Povezanost imena sure sa intencijom i temama 

Sura obuhvata osnove ove vjere od vjerovanja, ibadeta i menhedža, govori o svojstvima Onoga Koji objavljuje Kur’an i koje su intencije ove vjere i Kur’ana. Zbog svega toga sura nosi naziv El-Fatiha (Sura koja otvara), jer daje rezime vjere i sažetak kur’anskih intencija, pa biva kao prag koji nas uvodi u ispravno razumijevanje temelja vjere.

• Povezanost sa susjednim surama 

U suri El-Fatiha Uzvišeni Allah spominje dovu u kojoj vjernici traže uputu od Allaha, da bi odgovor na pitanje gdje je uputa uslijedio u sljedećoj suri, na čijem početku kaže Plemeniti: „Ovo je Knjiga, nema nikakve sumnje u nju, ona je uputa onima koji su bogobojazni.“

Također, na kraju sure El-Fatiha Allah spominje dvije zalutale skupine ljudi, Jevreje i kršćane, da bi u sljedeće dvije sure detaljno razložio razloge njihovog skretanja sa pravog puta, posvetivši prvu govoru o Jevrejima (El-Bekara), a drugu o kršćanima (Ali Imran), koje su ujedno dvije najduže sure Kur’ana.

2. Sura El-Bekara

• Vrijednost sure

Prenosi se od Ebu Umame El-Bahilija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: „Učite Kur’an, jer će on, uistinu, doći na Sudnjem danu kao šefadžija za one koji su ga učili. Učite dvije svjetiljke: El-Bekara i suru Ali Imran, jer će doći na Sudnjem danu poput dva oblaka koja prave hlad, ili poput dva jata ptica raširenih krila, i zauzimat će se za njihovog učača. Učite suru El-Bekara. Njeno učenje i rad po njoj je bereket, njeno ostavljanje je tuga, a sihirbazi je ne podnose.“ (Bilježi ga Muslim)

Opaska: Dolazak sure El-Bekara i Ali Imran zapravo je dolazak dobrih djela učenja ove dvije sure.

• Imena sure

El-Bekara – Krava, zbog kazivanja o Jevrejima kojima je naređeno zaklati kravu.

Ez-Zehra’ – Svjetiljka, jer osvjetljava put upute na dunjaluku i Ahiretu.

Es-Senam – Najuzvišeniji dio nečega, nazvana ovim imenom jer pojašnjava detaljno šerijatske propise, pa je najuzvišeniji dio Kur’ana.

El-Fustat – Šator, obično se koristi za šator vojskovođe, nazvana tako jer u sebi sadrži centar naredbi i uputa, poput šatora vojskovođe.

• Intencije sure

Od intencija sure jeste menhedž Allahovog hilafeta na Zemlji između onih koji su ga pronevjerili i onih koji su ga ispunili.

• Teme spomenute u suri  

Sura ima sedam tema u sebi:

1. Uvod o svojstvima islamskog ummeta koji će preuzeti hilafet na Zemlji slijedeći ono čime je Allah zadovoljan.
2. Pojašnjenje vanjskog neprijatelja, otvorenih nevjernika i unutrašnjeg neprijatelja, skrivenih nevjernika, tj. licemjera.
3. Poziv robovima da se odazovu razlogu zbog kojeg su stvoreni – ibadet Uzvišenom Allahu. To je Allahov hilafet na Zemlji, što je dodatno potvrđeno kazivanjem o Ademu.
4. Razlozi zbog čega ljudi gube kredibilitet Allahovih namjesnika na Zemlji, i to preko kazivanja o Jevrejima, koji nisu ispunili ono što im je Allah slao od naredbi, već su se podrugivali i zanemarivali, te upozorenje vjernicima u suri koja nosi najviše naredbi u Kur’anu da ne budu poput njih ako žele da ostanu Allahovi namjesnici na Zemlji.
5. Primjer pravog predvodnika, onoga koji je ispunio Allahove naredbe i klonio se zabrana na najpotpuniji način, Ibrahima alejhis selam.
6. Propisi koji će osposobiti ummet da budu predvodnici ostalih ljudi, odgojiti ih duhovno i fizički i očistiti ih od primjesa paganskih običaja i običaja suprotnih islamu. Upravo zato, primjećujemo da Allah spominje na preko 40 mjesta bogobojaznost u ovoj suri u raznim jezičkim oblicima.
7. Zaključak sure koji potvrđuje prethodno spomenuto u posljednja tri ajeta, uz podudarnost početka i kraja sure (odlika kur’anskih sura jeste povezanost početka i kraja). Početak sure govori o svojstvima bogobojaznih, ukazujući da je prvo, najbitnije svojstvo vjerovanje u ono što je nedokučivo (El-Gajb). Razlog tome jeste što vjerovanje u gajb izgrađuje svijest o Allahovom nadzoru, o nagradi na Ahiretu, o postojanju apsolutne pravde na drugom svijetu. Sve ovo odgaja čovjeka kako da se najispravnije ophodi prema dunjaluku i kako da bude halifa. Na kraju sure primjećujemo isti motiv. Uzvišeni opisuje šta sve obuhvata islamsko vjerovanje, ponovo uz spomen gajba.

• Povezanost imena sure sa intencijom i temama 

Najveća opasnost za vjernika da izgubi namjesništvo na Zemlji jeste olahko ophođenje prema Allahovim propisima i podsmijavanje sa istim. Upravo zato, naziv sure potpuno se uklapa u tematiku. Nemojte, o muslimani, biti poput onih kojima je naređeno klanje krave, pa umjesto da to odmah izvrše, počeli su omalovažavati njihovog poslanika i dodatno cjepidlačiti pitanjima, što je dovelo do toga da im se srca stvrdnu i da su gora od kamena.

Savjet: Tokom čitanja sure obratiti pažnju na intenciju sure, teme koje se javljaju i motive koje smo spomenuli (bogobojaznost, hilafet, propisi). To će dodatno olakšati razumijevanje tefsira sure.

• Povezanost sa narednom surom

Nakon što je u suri El-Bekara pojašnjeno stanje prvog od dva devijantna pravca koja Allah spominje u suri El-Fatiha, a to je stanje Jevreja, u ovoj suri spominje stanja drugog devijantnog pravca, pravca kršćana.

Također, na kraju sure El-Bekara Allah kaže: „Allahu pripada sve što je na nebesima i što je na Zemlji. Pokazivali vi šta je u dušama vašim ili skrivali, Allah će vas za to pitati.“ (284. ajet) Dok na početku sure Ali Imran kaže: „Allahu ništa nije skriveno, ni na Zemlji, ni na nebesima.“ (5. ajet) Pa je Allah Onaj koji ima apsolutni vlast nad nebesima i Zemljom i ništa Mu na njima nije skriveno.

Uz to, na kraju sure El-Bekara Uzvišeni spominje dovu vjernika: „Molimo Te za oprost, Gospodaru naš, kod Tebe je konačno odredište.“ (285. ajet) Zatim: „Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim zašta nemamo snage.“ (286. ajet) Dok u suri Ali Imran spominje na početku dovu onih koji su upućeni u nauku: „Gospodaru naš, nemoj skrenuti srca naša nakon što si nas uputio i daruj nam Svoju milost! Ti si, doista, Onaj koji obilno daruje!“ (8. ajet)

Na kraju sure El-Bekara Allah spominje dovu vjernika: „Pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje“ (286. ajet), dok će u velikom broju ajeta sure Ali Imran govoriti o veličanstvenoj pobjedi vjernika tokom Bitke na Bedru. Kaže Uzvišeni: „Allah vas je i na Bedru pomogao, kada ste bili malobrojni.“ (123. ajet sure Ali Imran)

Vrijednost Ajetu’l-Kursijj 

Prenosi se u hadisu Ubejj ibn Ka’ba da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao po pitanju Ajetu’l-Kursijj: „Najbolji ajet u Allahovog knjizi.“ (Hadis bilježi Muslim)

Vrijednost posljednja dva ajeta sure El-Bekara

Abdullah ibn Mes’ud prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: „Ko prouči dva ajeta sa kraja sure El-Bekara u noći, bit će mu dovoljna.“ (Buhari)

Kaže ibn Hadžer u komentaru hadisa: „Bit će mu dovoljna kao zaštita od zla ljudi i džina, dovoljna kao noćni namaz, dovoljna nagrada.“ (Fethu’l-Bari, 9/56)

Glas islama 342, R: Tefsir  A: Hfz. dr. Kerim Prepoljac