U visoko cijenjenom djelu američkog historičara i astrofizičara, Majkl H. Harta, “The 100”, zlat no prvo mjesto najvećih ljudi svih vremena već decenijama zauzima Muhammed a.s., ispred Isaka Njut na, Isusa, Bude, Kristofora Kolumba, Konfučija, Cai Luna, Johana Gute nberga i mnogih drugih… Ne bi bilo iznenađenje da je pi sac sljedbenik samog Muhammeda a.s., ali ako je pisac kršćanin, Ame rikanac, ugledni historičar, doktor astrofizike, profesor na Univerzite tu San Antonio u Teksasu, onda je to radost za sve one koji vole Mu hammeda a.s. i znak da i u današ njem svijetu postoje ljudi koji cijene i prepoznaju onoga koji je zadužio cijeli svijet, ma odakle on dolazio i ma kakvo ime nosio… „Muhamed je jedini čovjek u hi storiji koji je bio podjednako uspje šan i na vjerskom i na sekularnom planu“ – napisao je Hart, ukazujući da je „mali trgovac rođen u VI vijeku u arabijskom gradu Mekka, spletom okolnosti i vlastitim sposobnosti ma, uspio da stvori i sistem vrijed nosti, i naciju i carstvo, čiji vjersko politički koncept i sada slijedi više od 1,3 milijarde ljudi, uz tendenciju povećanja tog broja u raznim dije lovima planete. Za života Muhamed je ujedinio plemena u Arabiji, potom se njego vo učenje proširilo po cijelom Sred njem Istoku, a samo stotinak godi na kasnije stiglo je do Indije i kroz sjevernu Afriku u južnu Italiju i Špa niju. Uprkos stagnacijama i pado vima u političkom i ekonomskom uticaju, islam ni danas nije izgubio trend širenja; na istoku je dospio do Indonezije, na jugu do centralne Afrike, na sjeveru do Njemačke i Ve like Britanije, a na zapadu do SAD.“ Kome je Muhammed a.s. zaista uzor, a kome bi trebao biti? Odgo vor nalazimo u Kur’anu, u 21. ajetu sure Ahzab: „Vi u Allahovom Poslaniku imate najljepši uzor, za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji mnogo Allaha spominje.“ Shodno citiranom ajetu, trebao bi biti uzor svakom muslimanu koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na Ahiretu. Međutim, u današnjem vaktu, sam Muhammed s.a.v.s. sve više biva uzor i zadobija poštovanje upravo od onih izvan musliman skog korpusa, prvenstveno znan stvenika širom kršćanskog svijeta, te se nerijetko dešava da to rezulti ra primanjem islama od strane spo menutih. Usljed tehnološke revolucije i razvoja medija, svakodnevno smo u prilici čitati hvalospjeve, kako pri jašnjih tako i današnjih istaknutih pisaca, historičara, doktora nauka, na račun Muhammeda a.s., poput Tomas Karlajla u svom djelu „Heroji i obožavanje Heroja“, koji je jedno stavno zadivljen Muhammedom s.a.v.s. rekao: „Kako je jedan čovjek lično mogao da spoji (pomiri) zara ćena plemena i lutajuće beduine u najjaču i najciviliziraniju naciju za manje od dvije decenije?“ Ovaj škotski historičar, matema tičar, filozof i esejist o Muhamme du a.s. takođe kaže: „Njegov (Mu hammedov) dom bio je vrlo skro man, obična hrana bila mu je hljeb i voda. Ponekad se mjesecima nije naložila vatra na njegovom ognji štu. O njemu s ponosom govore … Dobar čovjek. Kako bih rekao, nešto je u njemu bolje od ma koje vrste privlačnosti, inače ga njegovi sirovi Arapi, koji su se pod njego vim vođstvom borili 23 godine, ne bi toliko poštovali. To su bili sirovi ljudi koji bi često zametali kavgu s divljom iskrenošću, bez prave vrline i čovječnosti i niko ne bi mogao nji ma upravljati i komandovati. Nijed nog vladara u njegovoj kraljevskoj odori ne bi oni tako slušali kao ovog čovjeka koji je išao u ogrtaču kojeg je on sam napravio. Za tih dvadeset i tri godine iskušenja smatram da je trebalo biti pravi heroj. Ti Arapi, čovjek Muhammed i ono stoljeće – nije li to sve kao jed na iskra što je pala u jedan svijet čiji je pijesak izgledao crn i nezapažen, i gle – taj pijesak se pokazao kao ba rut koji je zasvijetlio visoko u nebo – od Delhija do Granade.“ Lav Nikolajevič Tolstoj za Mu hammeda a.s. reče: „Nema nikakve sumnje u to da je Vjerovjesnik Mu hamed jedan od najvećih reforma tora čovječanstva. Pripada mu naj veća slava jer je on čovječanstvo uputio istinskom svijetlu, pravdi i miru, jer je spriječio prolivanje ne dužne ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti niko drugi do čovjek koji je imao nadnaravnu snagu, čovjek koji je dostojan sva kog poštovanja, divljenja i pažnje.“ Francuski književnik Alfons de Lamartin o Muhammedu a.s. kaže: „Ako se uzme veličina cilja, mala ko ličina sredstava i grandioznost re zultata, kao tri mjere ljudskog geni ja, ko bi se onda usudio da sa Mu hamedom uporedi ijednog velikog čovjeka moderne historije.“ Velikom broju muslimana danas Muhammed a.s. nije uzor niti u jed nom segmentu života, osim ako se ne radi o stvarima adeta naslijeđe nim od predaka. U kulturi jela, pića, stanovanja, poslovanja, međuljud skim odnosima, politici, uzor su svi drugi osim njega. U tom kontekstu sjetit ćemo se hadisa u kome Mu hammed a.s. upozorava pripadnike islama, pa kaže: „Slijedit ćete običaje onih koji su bili prije vas, pedalj po pe dalj, aršin po aršin, sve dotle da kad bi oni ušli u gušterovu rupu, vi biste ih slijedili.“ Rekli smo: „Božji Poslaniče, jesu li to Jevreji i kršćani?“ Odgovorio je: „A ko drugi!?“ Danas na djelu i jeste manifesta cija spomenutog slijeđenja u čiji ko mentar se nećemo upuštati, budući da smo svakodnevno svjedoci ove pojave u raznim oblicima. Svako od nas ponaosob može sebe pronaći kao onog koji slijedi barem najma nji dio običaja spomenutih naroda, ma o kojem se segmentu radilo. Od Enesa r.a. se prenosi da je Alla hov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Nijedan od vas neće biti vjernik dok mu ja ne budem draži od njegovog roditelja, njegovog djeteta i cijeloga svijeta.“ Zašto bi onaj koji je živio prije 14 vjekova bio današnjem muslimanu preči od roditelja, djece, pa i njega samoga? Poslanstvo, djelovanje i borba Muhammeda a.s. uzrok su tome da danas postojimo kao muslimani, nosimo iman u srcu i muslimanska imena: Ahmed, Mehmed, Aiša… Na Sudnjem danu roditelji, dje ca i cio svijet brinut će samo o sebi, niko nikome neće moći niti željeti priteći u pomoć, nestat će ovosvjet skih veza i ljubavi, shodno ajetima kur’anske sure Abese: „A kada dođe glas zaglušujući, na dan kada će čovjek od brata svoga pobjeći, i od majke svoje, i od oca svo ga, i od druge svoje, i sinova svojih; toga dana će se svaki čovjek samo o sebi brinuti.“ Jedini koji će i tada brinuti za svoj ummet, koji se neće brinuti i voditi računa samo o sebi… U Sahi hu-l-Muslimu nalazi se duži hadis, kojeg prenosi Ebu Hurejre, koji go vori o molbi ljudi na Sudnjem danu upućene Božjim Poslanicima, a mi ćemo obratiti pažnju na dio hadisa koji govori o šefa’atu Muhammeda a.s.: „Doći će kod mene i reći će: – Mu hammede, ti si Allahov Poslanik. Ti si posljednji vjerovjesnik. Tebi je Allah oprostio sve grijehe. Zato se zauzmi za nas kod svoga Gospoda ra. Zar ne vidiš u čemu smo? Zar ne vidiš šta nas je zadesilo? Tada ću krenuti i doći pod Arš. Past ću na sedždu svome Gospo daru. Tada će me Allah uputiti, po moći mi i nadahnuti me kako da Ga slavim i zahvaljujem Mu se na način na koji nikog prije mene nije upu tio. Zatim će reći: – Muhammede, podigni glavu! Traži, tvojoj molbi će biti udovoljeno. Zauzimaj se, tvoje zauzimanje će se uvažiti. Podignut ću glavu i reći: – Gospo daru, moj ummet, moj ummet. Tada će se reći: – Muhammede, uvedi u Džennet na desna džennet ska vrata od svog ummeta one koji neće imati obračuna. Ostatak tvog ummeta će ući u Džennet kroz osta la vrata zajedno sa ostalim ljudima. Tako mi Onoga u čijoj ruci je Mu hammedov život, širina između dvi je strane džennetskih vrata je koliko između Mekke i Hedžera ili između Mekke i Basre.“ Kako ne voljeti, ne slijediti ga? Ko zaslužuje da se više voli od nje ga, ko zaslužuje da mu se prednost da u odnosu na njega: „zvijezde“ Holivuda, MTV-a, fudbalskih tere na širom svijeta, Džastin Biber, Ledi Gaga, Kristijano Ronaldo, Dejvid Bekam, Madona… Svijet i svjetska pozornica danas bez Muhammeda a.s. nije i ne bi bila ista da je on danas među nama, kao što reče Džordž Bernard Šou: „Kada bi danas došao Muhammed, svjetski bi se problemi riješili dok bi čovjek popio šoljicu kahve.

Glas islama, 238, R: Hadis, A: Senad Gluhavičanin