HISTORIJSKI PREGLED NASTANAKA I RAZVOJA ISLAMSKE BANKE

Geneza historijskog razvoja islamske banke vezuje se za kraj devetnaestog i početak dvadesetog stoljeća. U tom periodu dolazi do osnivanja novčanih zavoda koji su svoju poslovnu politiku bazirali na šerijatskim principima zabranjujući tako svaki vid kamatonosnog poslovanja. Međutim, primjena islamskog finansijskog modela u praksi počela je 1963. godine kada je osnovana prva islamska banka u polururalnom gradu Mejt-Gamr u provinciji Dakahlijah u Egiptu kao preteča islamskog bankarstva. Ova islamska finansijska institucija nije bila dugog vijeka, ali i pored toga ostvarila je veoma zavidne rezultate. Negativna politička klima kao i društvena trvenja u Egiptu bivaju razlog za njeno brzo zatvaranje i preuzimanje od strane Centralne egipatske banke.

Na drugom kraju svijeta, u Maleziji, u isto vrijeme 1963. dolazi do osnivanja Muslim Pilgram Saving Corporation (Štedna korporacija za odlazak na hadž muslimanskih hodočasnika) koja se 1969. godine transformirala u Pilgrams Management and Fund Board of Malaysia popularno nazvan Tabung Hajji (Hodočasnički menadžment i Fond Malezijskog odbora – Menadžment fonda za hadž i odbor). Cilj osnivanja ovog fonda bio je mobilizacija materijalnih likvidnih sredstava vjernika koji su time htjeli obezbijediti odlazak na hadž ili umru.

Godine 1987. Fond (Muslim Pilgram Saving Corporation) biva nagrađen od strane Islamic Development Bank (Islamske banke za razvoj) za uspješan rad i doprinos razvoju islamskog bankarstva, što je bio i dobar povod da Muslim Pilgram Saving Corporation evoluira iz Fonda u Bank Islam Malaysia Berhad (Malezijska islamska banka Berhad) sa sjedištem u Kuala Lumpuru.

Osnivanje Islamske banke za razvoj (IDB – Islamic Development Bank) 1974. godine sa sjedištem u Džedi u Saudijskoj Arabiji od strane Organizacije islamskih zemalja (OIC – Organization of Islamic Countries) bio je najznačajniji pokušaj razvoja islamskog bankarskog sistema.

Naredne 1975. godine dolazi do osnivanja još jedne islamske banke u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koja je nazvana Dubai Islamic Bank (Islamska banka Dubai). Ovo je bio nagovještaj dolaska novih vremena kada je u pitanju islamsko bankarstvo jer u tom periodu dolazi i do promjene i političkog stanja u islamskim zemljama tako da je za kratko vrijeme broj islamskih banaka bio šezdeset. Slobodno se može reći da su sedamdesete godine bile najplodonosnije kada je u pitanju islamsko bankarstvo jer su tada i osnovane mnoge islamske finansijske institucije. Tako je na Filipinima 1973. godine osnovana Philippine Amanah Bank (Filipinska Amanah banka). U Sudanu 1977. godine osniva se Faisal Islamic Bank of Sudan (Sudanska islamska banka Feisal). Iste godine u Egiptu – Faisal Islamic of Egypt. Dvije godine kasnije 1979. u Bahreinu – Bahrain Islamic bank (Bahreinska islamska banka) itd.

Političke prilike i previranja koja su se dešavala u islamskim zemljama imala su snažnog uticaja na razvoj i prosperitet islamskog finansijskog sistema. I pored svih poteškoća i problema, ipak su neke od islamskih zemalja uspjele u potpunosti islamizirati svoje finansijske sisteme. Kao primjer možemo navesti Islamsku Republiku Iran i Pakistan. Međutim, ni u jednoj od spomenutih zemalja proces islamizacije finansijskih sistema nije protekao bez određenih poteškoća. Najveći problem na koji se naišlo svakako je bila kamata. Pretpostavke su bile da će Pakistan do kraja 1985. godine eliminisati kamatu iz svog finansijskog i bankarskog poslovanja, ali ipak do toga nije došlo, tako da je Vrhovni sud Pakistana donio odluku da se do kraja 2001. godine sve komercijalne banke moraju transformirati ili prilagoditi islamskim principima poslovanja, što pokazuje da put transformacije i eliminacije kamate nije bio nimalo lak.

U Sudanu, Iranu, Maleziji i Bangladešu, na primjer, implementiran je dvojni sistem, tj. islamiziran bankarski sistem, a istovremeno je omogućeno bankama da nastave poslovati sa kamatom.

Većina islamskih zemalja usvojile su zakone kojima se dozvoljava osnivanje i otvaranje islamskih finansijskih institucija. Međutim, u pojedinim islamskim zemljama, poput Iraka i Sirije, bilo je nemoguće osnivanje islamskih finansijskih institucija zato što su sve banke i finansijske institucije bile u državnom vlasništvu.

Začuđujuće je da u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u kojoj je sjedište Islamske razvojne banke (Islamic Development Bank), nema nijedne druge finansijske institucije koja u svome nazivu posjeduje riječ “islamska”. Na teritoriji Kraljevine dominiraju komercijalne banke poput National Commercial Bank, Arab Bank Group i Arab Banking Corp. Spomenute konvencionalne banke imaju svoje ekspoziture koje u svom poslovanju primjenjuju i islamski način bankarskog poslovanja. Za razliku od Kraljevine Saudijske Arabije, u kojoj posluje samo IDB, Islamska razvojna banka, na teritoriji Bahreina ima 22 registrovane islamske finansijske institucije i banke. Jedina arapska država koja nije dozvolila otvaranje islamskih finansijskih institucija na svojoj teritoriji je Oman.

Najveća islamska bankarska grupacija na svijetu u 2002. godini bila je Al-Rajhi Banking & Investment Corp sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji i aktivom većom od 13 milijardi US $. Ostale velike islamske banke su: Al-Baraka & The International Investor; Dar al-Maal al-Islami sa sjedištem u Ženevi, Kuwait Finance House, Qatar International Islamic Bank; Qatar Islamic Bank; Abu Dhabi Islamic Bank; Dubai Islamic Bank, Bahrain Islamic Bank; Shami Bank of Bahrain, Bank Islam Malaysia i Bank Muamalat Malaysia.

Islamsko bankarstvo je za svoj napredak i razvoj našlo plodno tlo i van islamskih zemalja. Tako je u Luksemburgu 1978. godine osnovana Islamic Finance House kao prva banka na Zapadu koja posluje na islamskim principima. U Velikoj Britaniji u Londonu, posredstvom Al-Baraka International Limited, svoje poslovanje obavlja Dallah al-Baraka group – jedna od najvećih islamskih bankarskih grupacija. Ona ima punu licencu za obavljanje depozitnih poslova u Velikoj Britaniji. Također, u Londonu, posredstvom Al-Rajhi Company for Islamic Investments, svoje poslovanje realizuje i Saudi Arabian Al Rajhi group, velika islamska bankarska grupacija. U Ženevi Dar al Maal al-Islami opslužuje evropsko tržište za Faisal Islamic Banks. U Kopenhagenu u Danskoj posluje Islamic Bank International, a u Melburnu u Australiji Islamic Investment Company. To su samo neke od najznačajnijih islamskih finansijskih institucija koje posluju na Zapadu, a svoje poslovanje realiziraju u skladu sa principima Šerijata. Osim toga, neke zapadne konvencionalne banke obavljaju usluge na principima Šerijata za potrebe svojih klijenata. Tako, na primjer, Kleinwort Benson banka tržišno zastupa Islamic Unit Trust i od 1986. godine koristi principe ethical investment za formiranje portfolija na halal osnovi za potrebe svojih klijenata. Union Bank of Switzerland izgradila je sličan pristup pri izboru investicija za potrebe Islamic Investment Fund.

S druge strane, interesovanje zapadnih banaka za uspostavljanje odnosa i poslovne saradnje sa islamskim bankama u stalnom je porastu. Sve više zapadnih konvencionalnih banaka pruža usluge islamskog bankarstva. Tako su posljednjih godina neke konvencionalne banke kao američke: Citibank, JP Morgan/Chase, Goldman Sachs i UBS Warburg, britanske: HSBC, Barclays Capital, ANZ Grindlays, francuske: BNP Paribas, Societe Generale, njemačke: Commerzbank i Deutsche Bank, holandske: ABN Amro, ruska: Mežkombank i japanska: Nomura Securities, ušle u posao finansiranja na islamskim principima. One ostvaruju svoje poslovnice u muslimanskim zemljama Zaljeva nudeći svojim klijentima proizvode usklađene sa principima Šerijata. Prema procjenama Merill Lynch/Cap Gemini Ernest & Young, samo na području Bliskog Istoka ima oko 220.000 HNWIs (high net worth individuals) vlasnika imovine vrijedne 1.300 milijardi US $.

Interes za razvoj poslova islamskog bankarstva kod velikih zapadnih banaka i dalje raste. Tako je početkom avgusta 2002. godine najveća švicarska banka UBS za septembar najavila otvaranje samostalne banke sa sjedištem u Bahreinu koja će na tržištu arapskih zemalja pružiti bankarske usluge na principima Šerijata.

Islamske principe u svom poslovanju krajem 2009. godine u svijetu primjenjivalo je više od 450 islamskih banaka i 320 drugih finansijskih institucija koje čine finansijsko tržište vrijedno 550 milijardi US $. Također treba napomenuti da je islamsko finansijsko tržište pri kraju 2010. godine vrijedilo trilion i dvjesto milijardi dolara s godišnjom stopom rasta koja doseže od 15 do 20%. Pored spomenutih islamskih banaka i drugih finansijskih institucija treba napomenuti da 320 konvencionalnih banaka u svom poslovanju primjenjuje islamski model bankarskog poslovanja čija je tržišna vrijednost 200 milijardi US $. Prema ocjeni profesora Rodneya Wilsona, rast islamskih banaka u posljednje dvije decenije “krajnje je impresivan” i nema sumnje da će u budućnosti biti nastavljen. Široka baza njihovih klijenata, obim poslova koje obavljaju, kao i stalno podizanje nivoa obučenosti osoblja, osnova je za vjerovanje da se “ne radi o prostom i prolaznom fenomenu.”

Glas islama, 241, R: Islamsko bankarstvo, A: Enver Gicić