


Ulema navodi više imena Kur’ana Časnog, a najčešće se koriste Kur’an i Kitab. Mufessiri navode da se Kur’an kaže zbog njegovog učenja jezikom, a Kitab zato što je zapisan perom. Kur’an je sačuvan, a i danas se čuva u prsima ljudi – hafiza i tako što je zapisan svaki ajet u Mushafu, a tako će se čuvati do Sudnjeg dana. Dokaz da se neće desiti s Kur’anom kao s prijašnjim objavama (koje su ljudi iskrivili) i da će biti sačuvan u autentičnom obliku kako je i objavljen Allahovom Poslaniku a.s., od Allaha dž.š., jesu riječi Uzvišenog: „Mi, zaista, Opomenu (Kur’an) objavljujemo i zaista ćemo mi nad njim bdjeti!“ (El-Hidžr, 9)
Važno je napomenuti da možemo nazivati Kur’an samo onim imenima i svojstvima koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. Tako npr. mushaf nije ime za Kur’an nego naziv za listove na kojima je napisan Kur’an, i to nakon smrti Allahovog Poslanika a.s., tj. za vrijeme hilafeta Ebu Bekra es-Siddika r.a. S tim u vezi, npr. može se govoriti o prodaji mushafa, a nikako o prodaji Kur’ana. Također, važno je naglasiti da je Kur’an jedan i čak u arapskom jeziku ne postoji množina od riječi Kur’an, dok za riječ mushaf postoji množina i kaže se mesahif. Također, ljudi često griješe i kažu npr. džepni Kur’an, Kur’an malog ili velikog formata itd., a ispravno je reći mushaf malog ili velikog formata, te biti pažljiv i u riječima kako se odnosimo prema Allahovoj dž.š. Objavi i sa ljubavlju i brigom se odnositi prema njoj. Pored navedenog, mnogi griješe kada kažu npr. h. Ebu Bekrov Kur’an, h. Omerov, h. Osmanov Kur’an itd., a ispravno je reći npr. h. Ebu Bekrov mushaf itd. Pojedini islamski autoriteti smatraju da Kur’an ima pet imena, a da su ostala koja se navode zapravo opisi i svojstva Plemenitog Kur’ana. Međutim, većina uleme smatra da Kur’an ima više vlastitih i izvedenih imena i svojstava.
Allah, subhanehu ve te’ala, Kur’an naziva mnogim imenima:
„Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu.“ (El-Isra’, 9)
„Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša.“ (El-Enbija’,10)
„Neka je Uzvišen Onaj koji Svome robu objavljuje Furkan da bi svjetovima bio opomena.“ (El-Furkan, 1)
„Mi, zaista, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti.“ (El-Hidžr, 9)
„Zaista je on Objava od Gospodara svjetova.“ (Eš-Šu’ara, 192)
Imam Zerkeši u svome djelu El-Burhan fi ulumi-l-Kur’an spominje nekoliko imena i svojstava Časnog Kur’ana:
Imam Zerkeši, El-Burhan fi ‘ulumi-l-Kur’an, str. 192-194
Glas islama 279, stranba 32, Kur’an, Hfz. dr. Haris Hadžić