Vrlo je teško na malom prostoru ski cirati lik i djelo srebreničkog i bošnjačkog pisca Isnama Taljića. To kažemo zato što se Taljić bez sumnje iskazao brojnim svo jim djelima, koja su nastala u vihoru rata i odbrane od agresora. Najveći dio spisa posvetio je srebreničkoj tragediji. Zacije lo, Isnam Taljić mi je bio posebno drag pisac i blizak prijatelj sa kojim sam se često susretao u redakcijama Musliman skog glasa u Sarajevu, te u Ljiljanu za vrijeme dok je redakcija bila prebačena u Ljubljanu i Zenicu (za vrijeme agresije), kao i nakon rata u Srebrenici i Sarajevu, gdje smo u više navrata bili članovi više književnih žirija.

Bio je izuzetno spontan, visoko edu kovan i posvećen spisateljskom pozivu, zbog čega je važio za serioznog čovjeka od riječi. Takvo je i njegovo djelo, rečeno u fihteanskom duhu. U ovom prilogu namjera nam je da damo bliže podatke o ovom autoru i čo vjeku, o njegovom životu i djelu. Književnik Isnam Taljić rođen je 1954. godine u Vlasinici – Istočna Bosna. U ovom mjestu živio je sve do agresije na BiH 1992. godine. Od rane mladosti bavio se žurnalizmom. O tome svjedoče njego vi kreativni prilozi, napisani još u osnov noj školi u Vlasinici kada je bio urednik učeničkog glasila. Prvi tekst u novinama objavio je davne 1967. godine, tačno pri je pedeset godina, i to je bila reportaža u Lovačkom listu. Dakle, Taljić se punih pe deset godina bavio spisateljskim radom. U toku svog radnog vijeka bio je dopisnik Oslobođenja od 1969. godine. Intere santno, u Gimnaziji, koju je pohađao u rodnoj Vlasinici, pokrenuo je školski list i bio prvi glavni i odgovorni urednik Birača, zatim kao student bio je urednik rubrike za studente u Oslobođenju te urednik u heftičniku Naši dani.

Pored ostalog, radio je kao profesionalni žurnalist sa statusom urednika u dnevnom listu Oslobođenje. Pored toga, pokrenuo je i bio glavni ured nik glasila Vlasiničke novosti. U svojstvu urednika radio je u Ljiljanu (Ljubljana, Bihać i Sarajevo). Bio je redovni član Društava pisaca Bosne i Hercegovine od 1985. godine. Zastupljen je u više izbo ra i antologija bosansko-hercegovačke književnosti na bosanskom jeziku, zatim, prisutan je u izborima i antologijama na hrvatskom, češkom i švedskom jeziku, te u antologiji svjetske pripovijetke „Kuala Lumpur Internacional Literary Festival“ 2004. godine, koja je štampana na engle skom jeziku. Pisac Isnam Taljić dobio je više na grada za autorski rad, među kojima ovom prilikom treba izdvojiti sljedeće: Trogodiš nja nagrada Oslobođenja za novinarstvo, zatim, nagrada Društva novinara SR BiH 1985. za knjigu reportaža „Čovjek koji popravlja vrijeme“, zatim slijede: prva nagrada za reportažu na nivou Bosne i Hercegovine (Slobodni reporter), Doboj 1990. te nagrada za reportažu povodom dvjesta brojeva Ljiljana (1996). Zatim, prva nagrada za priču Društva novinara Bosne i Hercegovine 2002. Interesantno, Taljić je jedini pisac i žurnalist koji je tri puta dobio prvu nagradu na najelitnijem državnom natječaju za pripovijetku za bivšu Jugoslaviju i Bosnu i Hercegovinu „Zijad Dizdarević“ (1983, 1986, 2001.) i općenito važi za najviše nagrađivanog bošnjačkog pisca na natječajima za krat ku priču i novelu. Na ratne teme Taljić je dobio prvu nagradu na velikom natječaju za pripovijetku Visokog komiteta za po moć Bosni i Hercegovini 1995, zatim prvu nagradu za pripovijetku na Intrernacio nalnim književnim natječajima „Srebreni ca i BIC“, „Behar“, 2007. godine, nagradu Hasan Kajimija za roman Tajna knjiga Endelusa 2006. te nagradu Ajvatovica 2013. za roman „Opet ćemo se sresti ispod crvene jabuke“ – roman o sultanu Fatuhu, Bošnjacima i Bosni. Književnik Isnam Taljić imao je izu zeto bogat opus. Objavio je sljedeće knjige: „Progonjenik i bogorodica“ (ro man 1984.), „Noć bez zore“ (pripovijetke, 1995.), „Čovjek koji popravlja vrijeme“ (reportaže, 1985.), „Sezonac“ (roman, Sarajevo, 1988.), „Drvored srebrnih ne vjesta“ (priče, 1989.), „Množina crvenih snovanja“ (roman, 1989.), „Nema nama života bez Bosne“ (priče, 1993.), „Tigar“ (roman, Ljubljana, 1994.), „Muhadžiri“ (priče, 1994.), „Roman o Srebrenici“ (koji je doživio šest izdanja, 1998; ovo djelo objavljeno je u Maleziji, Turskoj, Egiptu te na arapskom i na engleskom jeziku), „Put iz Mekke“ (roman, 2001.), „Kuća na Drini“ (roman, priča, 2003.), „Prušac i Ajatovi ca“ (priče za djecu, 2003.), „Vjetrometi na“ (roman, 2004.), „The story of Srebre nica – a novel about the war in Bosnia“ (2004.), „Najveće riječi“ (pripovijeteke, 2005.), „Tajna knjiga Endelusa“ (roman, 2006.), „Putovanja s oblakom“ (priče za djecu, 2007.), „Brdo svjetlosti“ (roman, dva izdanja, 2008.), „Sablja šejha Hasa na Kaimije – put iz Mekke“ (drugo izda nje, 2009.), „Srebrenica – Najtanja nit na ovome svijetu“ (pripovijetke na bosan skom, arapskom, turskom, perzijskom, hrvatskom, makedonskom, mađarskom, engleskom i slovenskom jeziku, 2009.), „Sezona lova na sokolove (novela, 2009.), „S kapetanom Vidrom na Šare noj rijeci“ (2011.), „Opet ćemo se sresti ispod crvene jabuke – roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“ (tri izdanja, 2012, 2013.). Svakako, najznačajnije njegovo dje lo je roman Srebrenica o kojem je pisac za života rekao sljedeće: „Da nema maj ki Srebrenice već bismo sada ponavljali beogradsku ’istinu’ o Srebrenici. Hapše njem Nasera Orića nakon dvadeset godi na pokušavaju nametnuti svoju interpre taciju o Srebrenici, i to ne samo nama, nego cijelom svijetu.

To je strašno i mora nam svakodnevno biti na umu. Kada su topovi prestali govoriti, muze nisu smjele zašutiti. Osim mog romana o Srebrenici i Srebreničkog inferna nema literarno svje dočenja o ovoj temi. Da, i Hasan Hanović napisao je dobru knjigu Zbjeg, koja se, doduše, tiče prvih godina opsade Sre brenice. Neki bi pokušali zaobići i te knji ge. Pa zašto nije bilo filma o Srebrenici? (…) Bilo je dobrih dokumentarnih filmova (…) Moj roman o Srebrenici, ko i druge knjige, uglavnom je pisan dijaloški. To je umnogome gotov scenarij. Uopće ne mora biti u pitanju visokobudžetski igrani f ilm.“ Ovim činom autor nije objašnjavao niti dopunjavao svoje djelo, već je iska zao svoj stav u vezi stanja duha, ne samo u Bosni, već i u regionu, sa ciljem da se Srebrenica mora svjetski posmatrati kao tragedija sa beskonačnim i neistraženim detaljima.

Pored svoje spisateljske provenijen cije, Taljić se proslavio i kao autor grba sandžačkih Bošnjaka, koji se i dan-danas nalazi na općeprihvaćenim zastavama Sandžaka, sačinjenog od zlatnog štita na kojem su tri polumjeseca na zelenoj i tri ljiljana na plavoj podlozi. Neka mu je vječni rahmet. Na njego vim knjigama vaspitavat će se brojne ge neracije kako u Bosni, tako i u Sandžaku. Sjećanje na eminentnog pisca i čo vjeka Isnama Taljića živjet će vremenom. Neka mu dragi Allah podari lijepo mjesto u Džennetu. Amin. El-Fatiha.

Glas islama, 286 Autor: Dr. Šefket Krcić