Bihor je geografska regija unutar Sandžaka, na sjeveroistoku Crne Gore. Regiju čine tri crnogorske općine: Berane, Bijelo Polje i Petnjica. Ime je dobila po Bihoru, bivšem srednjovjekovnom gradu čiji se ostaci
nalaze na teritoriji Bijelog Polja. Regija je uglavnom naseljena Bošnjacima. Dijeli se na Gornji i Donji Bihor.
Gornji Bihor se nalazi na zapadu Sandžaka, između općina Bijelo Polje, Berane, Rožaje i Tutin. Gornji Bihor zahvata površinu od 173 m2.
Prema popisu 2011. godine u Gornjem Bihoru (općina Petnjica) imalo je 5.455 stanovnika.
KO SMO, ODAKLE SMO
U podnaslovu je pitanje koje postaje sve zanimljivije i sve aktuelnije. Sjećamo se vremena kada smo znali o svom porijeklu taman toliko koliko su bila sjećanja naših očeva i djedova i koliko nas je bilo briga za
to. Takva sjećanja, koja su se održavala prepričavanjima po sijelima, dosezala su samo nekoliko koljena unazad, a rijetki su bili oni koji su znali svoje porijeklo unazad preko deset generacija. Sve što je bilo dublje bilo je obavijeno tamom i beznadežno izgubljeno, a samim tim se gasio i entuzijazam onih upornih koji su željeli istraživati svoje porijeklo daleko unazad.
Sva ova pamćenja o porijeklu pojedinih plemena bila su veoma podložna utjecajima zaborava, a svaka nova generacija je pamtila sve manje, prije svega, zbog gašenja institucije porodice, kao osnovne ćelije
društva, koja je postajala sve manje važna, a samim tim i njeno porijeklo i ko su bili preci. Televizija i tableti su zamijenili prenošenje porodičnih informacija sa koljena na koljeno te smo tako, nažalost, došli dotle da današnje mlađe generacije ne znaju svoje pretke dalje od djeda, i to ako su ga zapamtili živog. O pradjedu da i ne govorimo. Otvaranje mogućnosti dublje analize stvarnog porijekla porodica putem DNK analiza, ponovo je probudilo interes mnogih eksperata i entuzijasta za dalja istraživanja i rasvjetljavanje svoje daleke prošlosti. Postoji više vrsta testova, ali za istraživanje porijekla porodica koristi se Y DNK test.
Y DNK test predstavlja testiranje Y hromozoma koji je jedinstven samo za muškarce. Y hromozom prenosi se s oca na sina, po muškoj liniji, kao i prezime, kako je i uobičajeno na našim prostorima. Nakon
testiranja Y hromozoma može se utvrditi geografsko porijeklo i kretanje muških predaka kroz vremenska razdoblja. Y DNK test mogu raditi samo muškarci, jer žene nemaju ovaj hromozom, po sistemu sin, otac, djed, pradjed, čukundjed itd.

TESTIRANA PLEMENA U GORNJEM BIHORU (OPĆINA PETNJICA)
Kao što tradicionalno nasljeđujemo prezime od svog oca, tako i pripadamo određenoj haplogrupi. Testirana su sljedeća plemena i određene su haplogrupe kojima pripadaju:
Haplogrupa R1b Ličine (2), Rastoderi (5), Kršići (1), Kožari (4), Agovići (6), Muratovići (2), Muhovići (1), Ćemani (1), Klice (1), Hajdarpašići (1), Durakovići (1), Ćemani (1) i Hodžići (1). Ovoj haplogrupi pripada 13 plemena, a testirano je 27 osoba.
Haplogrupa I2a1
Babačići (1), Osmanovići (1), Taraniši (1), Talevići (1), Tiganji (1),
Latići (3), Halilovići (1), Huremovići (1), Osmanovići (1), Kočani (2) i Cikotići (1). Ovoj haplogrupi pripada 11 plemena, a testirano je 14 osoba.
Haplogrupa G2a2
Goljo (1), Hadrovići (1), Zverotići (1), Šabotići (1) i Hajdarpašići (1).
Ovoj haplogrupi pripada 5 plemena, a testirano je 6 osoba.
Haplogrupa J2b
Škrijelji (5), Skenderovići (2) i Ramdedovići (1). Ovoj haplogrupi pripadaju 3 plemena, a testirano je 8 osoba.
Haplogrupa E1b
Mehovići (1) i Prentići (1). Ovoj haplogrupi pripadaju 2 plemena, a
testirane su 2 osobe.
Haplogrupa R1a
Palamari (1) i Koraći (1). Ovoj haplogrupi pripadaju 2 plemena, a
testirane su 2 osobe.
Ukupno je testirano 35 plemena i 60 osoba. Ostao je mali broj plemena koja treba još testirati. Prostor Gornjeg Bihora je regija gdje je testirano najviše osoba prema ukupnom broju stanovnika, i to ne samo u ex-Jugoslaviji nego i šire.Najzastupljenije haplogrupe su R1b (36%) i I2a1 (31%), što čini 67%
ili više od 2/3 stanovništva pripada ovim haplogrupama.
Grafikon: Rasprostranjenost haplogrupa u Gornjem Bihoru
U mnogim plemenima testirano je po nekoliko osoba. Tamo gdje sve
testirane osobe u jednom plemenu imaju istu haplogrupu, sa sigurnošću možemo tvrditi da je to haplogrupa tog plemena. Za plemena gdje
je testirana po jedna osoba treba uraditi još testova. Imamo slučaj kod
Hajdarpašića iz Vrševa, gdje su testirane dvije osobe i ne podudaraju
im se haplogrupe

KAKVE ZAKLJUČKE MOŽEMO IZVESTI IZ DOBIJENIH TESTOVA
Na osnovu DNK testova možemo ustanoviti genetičku bliskost plemena koja pripadaju istoj haplogrupi. Tako npr. u naselju Radmanci u
općini Petnjica ževe plemena: Ličine, Kožari, Rastoderi i Kršići. Naša
saznanja o našem porijeklu dosežu najdalje do prije 250 godina, a šta
je bilo prije toga za nas je nepoznanica. Pošto su testirana sva četiri
plemena utvrdili smo njihovo zajedničko porijeklo od prije 450 godina,
kao i njihovu međusobnu genetičku distancu. Osim toga, saznali smo sa
kojim plemenima u bližem i daljem okruženju imaju zajedničkog pretka i
u kojem vremenskom periodu.
Ovim testovima možemo potvrditi ili odbaciti predanja o svom porijeklu. Navest ćemo neka od predanja.
Rastoderi imaju predanje da su od Petrovića i da su u krvnom srodstvu sa Nurkovićima iz Rožaja i Medunjanima iz Plava.
Nurkovići su iz Seošnice kod Rožaja čiji je rodonačelnik, prema
predanju, Nurko Hrastoder iz Bihora. S obzirom da Rastoderi pripadaju
haplogrupi R1b, a Nurkovići haplogrupi J2a, za spomenuto predanje o
porijeklu Nurkovića ispostavilo se da je netačno.
Četiri testirana Rastodera i jedan testirani Kršić imaju istu haplogrupu – R1b.
Tri testirana Nurkovića imaju haplogrupu J2a.
Testirani Medunjanin se ne podudara sa testiranim Rastoderima, pa
teorija o zajedničkom porijeklu nije tačna.
Medunjanin iz Plava ima haplogrupu G-M2601.
Medunjani nemaju zajedničko porijeklo ni sa Rastoderima ni sa Nurkovićima.
Petrovići
Tridesetak Petrovića je radilo DNK test i svrstani su u četiri grupe
tako da ni svi Petrovići nemaju zajedničko porijeklo. Rastoderi su ciljano testirali Rajka Petrovića jer po predanju sa tim Petrovićima imaju
zajedničkog pretka. Test je pokazao da Rastoderi i Petrovići nemaju istu
haplogrupu, pa prema tome nemaju zajedničkog pretka. Rajko Petrović
ima haplogrupu R1a.
Za mnoga druga plemena provjerili smo predanja o porijeku i većina
njih nije tačna. Tako, na primjer, predanje da su Šabotoći od Bubanja
nije tačno, da su Ličine od Kuča nije tačno itd.
Postoji predanje da su Muhovići doseljeni iz Rovaca. Njihov predak
Bulatović došao je kao pravoslavac u Trpezi prije 300 godina. Testirani
Bulatovići pripadaju haplogrupama R1a, E i I2 i nijedna od njih se ne podudara sa Muhovićima (R1b), što znači da predanje nije tačno. Testirani
Osmanović je haplogrupa I2, pa prema tome Muhovići i Osmanovići nemaju zajedničkog pretka, što znači da predanje o zajedničkom porijeklu
nije tačno. Trebalo bi testirati još jednog Muhovića i jednog Osmanovića
kako bi se u potpunosti ovo verificiralo.
Agovići su pleme koje je uradilo najviše DNK testova, zahvaljujući
Semiru Agoviću koji živi u Norveškoj. Osim testova Agovića iz Gornjeg
Bihora testirani su i Agovići iz Rožaja koji su haplogrupa E-V13, Agovići iz Sjeverina/Rudo – haplogrupa I2a1, Agovići iz Goražda koji imaju
predanje da su iz Crne Gore – haplogrupa E-V13 i Agovići iz Skadra –
haplogrupa R1a. Ova navedena plemena Agovića se ne podudaraju sa
Agovićima iz Gornjeg Bihora, iako nose isto prezime.
Po predanju, Kožari su u krvnom srodstvu s Muratovićima, Tiganjima i Taranišima. DNK testom je potvrđeno srodstvo s Muratovićima
(haplogrupa R1b), dok Tiganji i Taraniši imaju haplogrupu I2a, pa prema
tome nemaju zajedničkog pretka sa Kožarima.
PUTANJE KRETANJA PLEMENA IZ GORNJEG BIHORA
Na slici 1. prikazana je putanja kretanja plemena haplogrupe R1b
podgrane R-FTA44082 s predstavljenim vremenom na pojedinim destinacijama. Putanja kretanja počinje od Afrike prije 240.000 godina
(nauka je do sada stigla do ovog perioda identifikacije prvog poznatog
pretka, ali ova granica se stalno povećava) i završava se na prostore
Crne Gore u općini Petnjica prije 170 godina.
Slika 1: Put kretanja predaka haplogrupe R-FTA44082 sa predstavljenim vremenom na pojedinim destinacijama
Na slici 2. predstavljena je putanja kretanja haplogrupe R-FTA44082
po dolasku na prostore Evrope. Nosioci ove haplogrupe došli su na prostore Evrope prije oko 8.000 godina
Slika 2: Put kretanja predaka haplogrupe R-FTA44082 u Evropi
Na slici 3. predstavljena je putanja kretanja haplogrupe I2a1, podgrane I-FT109194. Haplogrupa I2a1 je na prostore Evrope došla prije
oko 40.000 godina i to je jedna od najstarijih haplogrupa na našim prostorima.
Slika 3: Putanja kretanja haplogrupe I2a1, podgrane I-FT109194
U ovom tekstu nismo se bavili upoređivanjem genetičke distance
pojedinih plemena. Neka to bude jedna od narednih tema.
Za kraj
Izvod iz recenzije knjige „Genetičko porijeklo bratstva Ličina“ (autora
Fehima Ličine i Azre Ličina Sinanović), poznatog ruskog naučnika Anatolija A. Klyosova, koji je razvio DNK genealogiju kao novi naučni pravac: „Činjenica da je DNK svakog od nas preživjela toliko hiljada godina
i da je nauka danas može otkriti i objasniti, graniči se s misterijom. Način
na koji se to radi opisan je u ovoj knjizi.“
Fehim Ličina