DRVO
Lijepa riječ upoređena je sa lijepim drvetom. Zašto drvo i koje drvo? Šta je to korisno u drvetu? Iz hadisa shvaćamo da je ovo drvo hurmina palma. Ali, Dragi Bog je mogao reći
nahletun da bi odredio da je to drvo hurmina palma. Ali ne, nalazimo samo izraz šedžeretun tajjibetun. Naravno, hurmina palma je dominantno drvo u regionu gde je Kur’an objavljen.
Možemo reći da je od Boga milost bila da je On rekao drvo, a ne palma, jer u Evropi, Americi i drugim krajevima prevladavaju različite vrste
drveća.
Da bismo uvidjeli korist od ovog poređenja, trebali bismo istražiti osobenosti drveća. Drvo nam daje plodove, njegovo stablo koristimo za građu, za izgradnju kuća, namještaja i prozora. Tradicionalno, ljudi su koristili lišće drveća kako bi se zaštitili od vrućine i hladnoće. Nažalost, drvo uglavnom posmatramo sa potrošačke tačke gledišta: šta ćemo od njega jesti, isjeći i šta ćemo koristiti za našu udobnost.
Da li znamo još nešto što bi nam moglo reći o ovom poređenju. Da li smo ikada razmišljali o drvetu kao živom biću? Kao o našem bratu u šumi? U svojoj knjizi Skriveni život drveća Peter Wohlleben nam priča svoju priču o drveću: “Ono što me je najviše iznenadilo jeste kako su stabla društvena. Jednog dana sam se spotaknuo o stari panj i vidio da još živi, iako je star 400 ili 500 godina, bez ikakvog zelenog lista.
Svako živo biće treba hranu. Jedino objašnjenje bilo je da su ga susjedna stabla preko korijena poduprla otopinom šećera. Kao šumar, saznao sam da su drveće takmičari koji se
bore jedni protiv drugih – za svjetlost, za prostor, a tamo sam vidio da je to obrnuto. Drveće je veoma zainteresirano da održi svakog člana ove zajednice živim.“ [4]
Dakle, osim vanjske ljepote drveta, uočavamo njegovu unutarnju, skrivenu estetiku, ljepotu ponašanja i življenja. Učimo da se drveće brine za svoje starije i one koji umiru ili su umrli.
Oni također podržavaju svoju porodičnu strukturu. Bukve i hrastovi formiraju šume koje traju hiljadama godina i ponašaju se kao porodice.
Drveće je plemensko. “Slično kao i ljudske porodice, roditelji stabala žive zajedno sa svojom djecom, komuniciraju s njima i podupiru ih kako rastu, dijeleći hranjive tvari s onima koji
su bolesni ili se bore, stvarajući ekosistem koji ublažava utjecaj ekstremnih vrućina i hladnoće za cijelu grupu. Kao rezultat takvih interakcija, drveće u porodici ili zajednici je zaštićeno i može biti veoma staro. Nasuprot tome, usamljena stabla, kao djeca na ulici, imaju težak život i u većini slučajeva umiru mnogo ranije od onih u grupi.“ [5]
Redovno međusobno komuniciraju. Drveće upozorava ostale u šumi o opasnosti, kroz korijene, uz pomoć gljiva, ali i oslobađajući jedinstvene mirise. Ključ za to, kaže Peter, jeste
takozvani drvni miris koji šalje svoje nevolje u električne signale preko korijena i preko mreža mahovina i gljiva (kao naš nervni sistem) drugima u blizini kada su napadnuti. Na isti
način hrane neuhranjena stabla, njeguju neke mladice, dok drugima ograničavaju rast da bi zajednicu učinili snažnom. [6]
Stabla bagrema afričke savane daju miris upozorenja koji signalizira susjednim stablima iste vrste da je kriza blizu. Odmah, sva upozorena stabla također ubacuju toksine u svoje
lišće da bi se pripremila. Bukve, smreke i hrastovi pokazuju bol čim neko stvorenje počne da ih gricka. Oštećeno tkivo lista šalje električne signale, koji se kreću sporom brzinom od
trećine inča u minuti. Dr. Suzanne Simard sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Vankuveru otkrila je da se drveće međusobno upozorava pomoću hemijskih signala koji se šalju kroz
gljivične mreže oko njihovih korijenskih vrhova, koji rade bez obzira na vremenske prilike.
Simard je otkrila da su različite vrste drveća u kontaktu jedni s drugima, čak i kada se međusobno posmatraju kao konkurenti. Ako su stabla oslabljena, moglo bi biti da oni izgube
svoju sposobnost razgovora, zajedno sa svojom sposobnošću da se brane. [7]
…lijepo drvo, korijeni su mu čvrsto u zemlji… (Kur’an) Korijeni stabala protežu se dugim putem, više od dvostrukog širenja krošnje. Dakle, korijenski sistemi susjednih stabala neizbježno se isprepliću i rastu jedni u druge. Kao rezultat toga, “drveće može svojim korijenima prepoznati svoje prijatelje, koji su dio njihove porodice, ali isto tako korijenje i stabla koja nisu tako dobrodošla.
„Neki panjevi u starim bukovim šumama su još živi, a ima i onih koji su truhli. Oni očigledno nisu imali kontakta sa korijenima susjeda. Možda su oni poput pustinjaka.“ “Ona stabla
koja ne žive zajedno, ona koja vole izolaciju, žive kraće živote.“ [8]
Tako je i sa ljudima koji ne žive u zajednici ili džematu. Studija koju su proveli istraživači na Univerzitetu Brigham Young otkriva da usamljenost i socijalna izolacija mogu skratiti
životni vijek osobe, usporedivo sa efektima gojaznosti. Druga istraživanja su usporedila utjecaj usamljenosti na zdravlje sa pušenjem 15 cigareta dnevno i prekomjernim konzumiranjem alkohola. [9]
ASOCIJACIJA LIJEPOG DRVETA
Lijepa riječ nam pomaže da budemo bolji roditelji i djeca, te da komuniciramo jedni s drugima više – kao stabla. Lijepa riječ nam pomaže da zaštitimo sebe i ljude oko nas. Lijepa
riječ nas čini još kooperativnijim čak i sa našim konkurentima. Lijepa riječ nas čini sretnijim, jer živimo s drugima, a ne izolirano. Lijepa riječ nas čini pažljivim i brižnim prema roditeljima, kao što drveće radi sa svojim starijim stablima.
Lijepa riječ će biti uzvraćena dobrom s druge strane. Pomoći će nam da prepoznamo naše prijatelje, jer „korijeni njihovih stabala“ pomažu da se prepoznamo. „Zlo dobrim uzvrati, pa
će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.“ (Kur’an, 41:34). Lijepa riječ će nam pomoći da radimo sa drugima koji su možda čak i naši konkurenti, jer živimo u šumi u kojoj
svima treba pravedan dio resursa, inače ćemo svi nestati.
Lijepa riječ nas uči da trebamo podržati i pomoći drugima sa onim što imamo, kroz institucije sadake i zekata. Mi smo onoliko jaki koliko i naša najslabija karika. Lijepa riječ nas
uči da moramo biti otvoreni i prihvatiti druge, njihove korijene i brige. Kada izgubimo svoje konverzacijske sposobnosti i osjećaj da smo dio zajednice, izgubit ćemo sposobnost da se branimo. Lijepa riječ je dugovječna, njezini korijeni su duboki, deblo joj je snažno, a njene grane široke. Lijepa riječ utječe na živote hiljada ljudi. Lijepa riječ druge će potaknuti i motivirati, pomiriti naše razlike i učiniti nas dobrim prijateljima. Lijepa riječ će nas same inspirirati da izliječimo naše rane, ostvarimo naše snove
i ispunimo svoje nade.
____________
[3] Buhari i Muslim.
[4] Wohlleben, Peter, The hidden life of
trees: what they feel, how they communicate:
discoveries from a secret world, Vancouver,
BC: David Suzuki Institute/Greystone Books,
2016. Ebook.
[5] Ibid.
[6] Ibid.
[7] Ibid.
[8] Ibid.
[9] Prescription for living longer: Spend less
time alone, Lijek za duži živo