Kratka povijest upotrebe droge

Upotreba psihoaktivnih supstanci nije nov fenomen. Postoje mnogi arheološki dokazi koji upućuju na to da su se psihoaktivne supstance upotrebljavale i nekoliko hiljada godina unazad. Prema tome, postoje arheološka nalazišta koja to dokazuju, a i dokazi da su se i kroz drevne kulture psihoaktivne supstance koristile.

Današnja upotreba psihoaktivnih supstanci igra veliku ulogu u farmakologiji i farmakološkim industrijama. Masovno se danas upotrebljavaju psihoaktivne supstance koje su legalne i koje se koriste za liječenje različitih vrsta bolesti. Kako u prošlosti, tako i danas upotreba droga bila je različita i koristila se u zdravstvene svrhe, ali se i zloupotrebljavala, kao što se to radi i danas. To znači da se korištenje droga danas usavršilo, ali se cilj upotrebe psihoaktivnih supstanci nije puno promijenio, s tim što možemo reći da su se one više koristile u prirodnom obliku nego što je to u današnje vrijeme.

Terminologija

Riječ droga potiče od francuske riječi drogue što znači ljekarija, farbarska roba, tj. u širem značenju „sirovi ili napola preparirani proizvodi, životinjskog ili mineralnog porijekla, koje služe za lijekove, kozmetičke ili tehničke potrebe“. (www.stopdrogama.org)

Značenje termina droga i narkomanija

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), droga se definira kao svaka supstanca, koja je u stanju da, kada se nađe u živom organizmu, modificira njegovu jednu ili više funkcija i da nakon ponovne upotrebe dovede do psihičke ili fizičke ovisnosti. U principu možemo reći da droga može biti i prirodna i hemijska ili sintetička supstanca. Svojim djelovanjem droga može da mijenja čovjekovo ponašanje, bilo u fiziološkim funkcijama, intelektualnim, da utiče i na promjenu emocija i motivacije kod čovjeka te bitno mijenja njegovo ponašanje.

Međutim, treba jasno napraviti razliku između droga koje se koriste u medicinske svrhe i u svrhe liječenja za razliku od drugih vrsta droga koje su zabranjene i koje izazivaju tešku ovisnost. Može se reći da se i od običnih lijekova može dobiti ovisnost, ali samo kada se koriste u velikim količinama, dok teške i zabranjene droge mogu i u malim količinama izazvati ovisnost i štetne posljedice na organizam, pa su zbog toga zabranjene. Recimo da bolesnik za bolest glaukom mora koristiti tablete kako bi se izliječio i kako bi normalno živio. Bez tih lijekova osoba nije u mogućnosti da funkcionira, što je jedna vrsta ovisnosti o tim lijekovima, ali oni u principu ne izazivaju ovisnost. Najopćenitija definicija narkomanije podrazumijeva svaki vid uzimanja droga ili bilo kakvih opojnih sredstava koji stvaraju bilo psihičku, bilo fizičku ovisnost. (Šarić, 2012.)

Klasifikacija droga

Klasifikacija droge prema M. Stajić i sur. (2003.) je sljedeća:

1. Depresori (opijati poput morfija, heroin…)

1. Stimulatori (kokain ili hidrohlorid, „krek-kokain“ amfetamin-sulfat, metamfetamin, nikotin i dr.)
2. Halucinogeni (LSD, kanabis ili hašiš, marihuana i dr.)

Ovo je jedna od općih i jednostavnijih klasifikacija droga. Postoje mnoge druge klasifikacije, ali ova najbolje prezentira vrste droga. Ovdje su spomenute samo najvažnije, najopasnije i najviše upotrebljavane droge. O svakoj posebno ćemo se ukratko osvrnuti s ciljem da pokažemo koliko su štetne posljedice konzumiranja droga, njihove odlike, bolesti, liječenje od droge, preventivne mjere protiv droge.

1.  Depresori

– Opijum

Smolasti sok koji se dobiva iz čahure bijelog maka. Najbolje uspijeva u Maloj Aziji, Indiji, Kini i Iranu. Korišten je kao sredstvo protiv bolova, grčeva u stomaku i kašlja. (M. Stajić i sur.; 2003.) Opijum je droga u obliku tečnog stanja koji se u tijelo ubrizgava putem injekcije. U početku se vjerovalo da ima ljekovita svojstva i da pomaže tijelu prilikom bolova, grčeva itd. Međutim, daljnjim istraživanjima ustanovljeno je da opijum ima negativne efekte po organizam čovjeka. Ustanovljeno je da opijum izaziva suženje zjenica u oku, oštećuje centra za disanje, što može dovesti do smrti, izaziva muku, povraćanje i loše utiče na rad crijeva te može izazivati bol u žučnom kanalu. Upravo sužavanje zjenica najbolji je znak da osoba koristi opijat poput morfija.

– Morfij

Prvenstveno se koristi protiv velikih bolova, međutim ako se zloupotrijebi i koristi u količinama koje nisu dozvoljene, one izazivaju ovisnost i zato postoji određena doza morfija koliko se smije davati jer prekoračenje dovodi do smrti.

– Heroin

Supstanca koju nazivaju H ili horse – konj; prodaje se u vidu bijelog praha koji se unosi ušmrkivanjem ili poslije rastvaranja putem injekcija. Također, koristi se i u vidu pilula koje se žvaću. Dnevna doza je varijabilna: 0,5 do 1gr i više. (M. Stajić i sur.; 2003.) Heroin predstavlja najopasniju drogu koja spada u grupu depresora i najopasniji je opijat. Heroin spada u kategoriju teških droga koje imaju visoki stepen ovisnosti da i u malim količinama može izazvati ovisnost. Nije čest slučaj da se heroinom može doći do predoziranja koje mogu izazvati smrt. Zbog toga što se heroin ubrizgava injekcijama koje nisu sterilizirane, čest je slučaj pojave hepatitisa B i C, a postoji i realna opasnost od HIV-a. Heroin izaziva euforiju eksplozivnog i naglog izazivanja pozitivnog raspoloženja koja traje relativno kratko, a poslije toga izaziva utisak lebdenja i euforični efekat se smanjuje.

2. Stimulatori

– Kokain

Ime droge potiče od riječi khoka, što na jeziku Inka znači drvo („božansko drvo“) i dobija se ekstrakcijom lišća biljaka bolivijske i peruanske koke kao 60% kokaina. (Šarić, 2012.) U organizam se može unositi ušmrkavanjem, a rijetko gutanjem. Efekti kokaina su kratkotrajni, od 30 do 60 min i zavise od količine i načina unošenja.

– Krek

Čisti kokain ne se može pušiti, jer ga visoka temperatura razara. Stoga je razvijena tzv. čista kokainska baza krek. Naziv je dobio po karakterističnom pucketanju koja se javlja prilikom gorenja. (Šarić, 2012.)  I krek i kokain stimulativno djeluju na centralni nervni sistem. Djeluju tako što izazivaju euforiju, subjektivni osjećaj intelektualne moći, ubrzava rad srca, sužava krvne sudove, zatim povećanjem doze izaziva halucinacije, iluzije, anksioznost i na kraju depresiju i ovisnost. Glavna karakteristika ovih vrsta droga jeste brzi razvoj tolerancije prema njima, pa tako i brzi razvoj ovisnosti, zbog čega je krek puno opasniji od kokaina.

– Amfetamini i metamfetini

To su stimulansi koji „zapale“ mozak i centralni nervni sistem, „prodrmaju“ srce i pluća. (Šarić, 2012.) Amfetamin se od metamfetina razlikuje u tome što se amfetamin uzima kao tableta ili pilula, dok se metamfetin uzima kao prah koji se ušmrkava. Oboje izazivaju slične efekte koje su već spomenuti kao što je oštećenje rada srca, rizik od srčanog udara, glavobolja, znojenje, magljenje vida itd.

3. Halucinogen

– LSD

LSD je kratica od engl. lysergic acid diethylamide, što znači dietilamid lizgerinske kiseline. LSD se pojavljuje u različitim oblicima. Može se pojaviti kao bijeli prašak u vodi i alkoholu, u obliku malih i bijelih pilula, kao otopina bez ukusa, boje i mirisa itd. LSD se dobija iz raževe gljivice. Halucinogeni su tvari koje uzrokuju psihičke poremećaje, odnosno mijenjaju doživljaj stvarnosti. (Šarić, 2012.) To znači da je LSD droga koja mijenja čovjekovu percepciju o stvarnosti. Osoba pod uticajem LSD-a vidi i čuje stvari koje ne postoje, a imaju i drugačiju percepciju te doživljavaju kao da nešto bolje vide ili čuju. Općenito, halucinogeni više utiču na psihičku ovisnost nego na fizičku.

– Kanabis ili hašiš

Marihuana je među mladima najrasprostranjenija i najlakše dostupna ilegalna „lahka“ droga. (Šarić, 2012.) Naziv kanabis je praktički drugi naziv za marihuanu. I marihuana i hašiš dobijaju se iz biljke indijske konoplje, dok se hašiš pravi od jače vrste konoplje nego što se pravi marihuana. Kanabis je izraz koji se koristi za marihuanu i druge droge koje su nastale od iste biljke. Jači oblik kanabisa koji se upotrebljava u svijetu jeste smola-hašiš. Svi oblici kanabisa su psihoaktivne tvari, što znači da mijenjaju stanje svijesti. (Šarić, 2012.) Postoji mnogi ulični nazivi za marihuanu koji se koriste u našoj zemlji, kao što je trava. Većina korisnika marihuane miješa je sa duhanom i mota je u cigarete. Marihuana je vrlo opasna jer izaziva ovisnost teškog tipa i utiče na svijest. Postoje medicinska marihuana koja se koristi u svrhu liječenja, međutim i tu se razvija jedna vrsta ovisnosti koja je štetna, ali ipak neki pacijenti je moraju koristiti u svrhu liječenja.

Pored prethodno spomenutih droga, ima još mnogobrojnih vrsta koje nisu uvrštene u ove kategorije, ali ih treba spomenuti zbog štetnosti i raširenosti upotrebe. Među takvim drogama spada tzv. ecstasy. Krajem 80-ih i početkom 90-ih počela je upotreba ove droge prvenstveno kod mladih. Ova droga izaziva pretjeranu hiperaktivnost. Često se koristila u noćnim klubovima, pa je aktuelna i danas. Štetne nuspojave jesu da može izazvati impotenciju kod muškaraca, ubrzan rad srca, širenje zjenica i dr. Ima visoku toleranciju ovisnosti i često se upotrebljava u obliku tableta.

Pored ekstazija vrijedi spomenuti i ketamin ili konjsku drogu koja se upotrebljava za uspavljivanje životinja. Međutim, na crnom tržištu se zloupotrebljava, pa nije ni čudno što se još naziva „droga za silovanje“ jer se upravo u tu opasnu svrhu upotrebljava, iako samo veterinari imaju licencu da mogu kupovati ketamin za onu svrhu za koju je namijenjena.

Tu je još i metadon koji se koristi u liječenju protiv heroina i uzima se u zamjenu za heroin, međutim i on izaziva ovisnost, ali sa manje štetnim efektima.

Glas islama 347, r: zdravlje A: Dr. Semir-ef. Čupović