Zar ne znaš da u godini ima doba koje je plodnije od ostalih, doba u kome lista drveće i cvijeće cvjeta, doba kada je zemlja pogodnija za obradu, kada se sjeme lakše prima i daje dvostruke ili višestruke plodove? To je proljeće koje poljoprivrednici rado čekaju da zasade i posiju ono što žele. Tako je i sa Ramazanom – on je proljeće za duše. Svako dobro i korisno djelo koje čovjek učini u ovom mjesecu raste i razvija se bujnije. Njegov post, namaz, razni oblici dobročinstva donose mnogostruku nagradu. Dosta je samo da je u njemu Noć Kadr. “A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.” (El-Kadr, 2-3)

Potvrđeno je da je Poslanik s.a.v.s. obveseljavao ashabe dolaskom Ramazana. Obavijestio ih je da je to mjesec u kojem se otvaraju vrata milosti i Dženneta, a zatvaraju vrata Džehennema i okuju se šejtani. Rekao je Poslanik s.a.v.s.: “Kada nastupi prva noć Ramazana, šejtani i nepokorni džini bivaju povezani u okove i zatvaraju se vrata Džehennema, tako da se nijedna više ne otvore, a otvore se vrata Dženneta, tako da se nijedna više ne zatvore, a glasnik poviče: ‘O ti koji želiš dobro, pristupi! A ti koji želiš zlo, odstupi!’ I Allah tada oslobađa Svoje robove iz vatre i to svaku noć. To je mjesec koji je došao ljudima da im kaže: ‘Milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela čine.’” (El-E’araf, 56)

Mjesec je to koji je došao da opere prljavštinu grijeha čistom vodom pokajanja. Došao je da očisti duše i srca, da ujedini muslimane na pravom putu. Došao je da pruži priliku za pokajanje i vraćanje Allahu dž.š. “Reci: – O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je Milostiv.” (Ez-Zumer, 53)

Mjesec Ramazan je mjesec našeg popravljanja, uspravljanja i potpunog tjelesnog i duhovnog čišćenja. On je mjesec naše godišnje revizije, naše međusobne solidarnosti, koja rezultira zbijanjem redova i sigurnijim životom i neizmjernih Allahovih, azze ve dželle, blagodati, koje svaki razumni mu’min i mu’minka koriste na najbolji način.

Post – U mjesecu Ramazanu je Allah Uzvišeni propisao ljudima posebno sredstvo za sticanje bogobojaznosti. Gospodar u Kur’anu kaže: „O vi koji vjerujete, propisuje vam se post kao što je bio propisan onima prije vas, da bi ste bili bogobojazni.“ (El-Bekare, 183) Post bi, dakle, trebao da nas nauči tom velikom svojstvu – bogobojaznosti, svojstvu neprekidnog Allahovog nadzora. Od Ibn Abbasa navodi se predaja da je Allahov Poslanik a.s. rekao: „Kada bi sljedbenici mog ummeta bili svjesni Ramazana, željeli bi da cijela godina bude Ramazan.“ Od Ebu Hurejre r.a. prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: „Uzvišeni Allah kaže: – Svako djelo pripada njemu, osim posta. On je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem.“ Također se prenosi hutba Poslanika, a.s. o Ramazanu u kojoj se kaže: „O ljudi, došao vam je Ramazan sa blagoslovom, milošću i oprostom, mjesec koji je Allahu s.v.t. draži od svih drugih mjeseci, čiji su dani važniji od svih drugih dana, čije su noći značajnije od svih drugih noći, čiji su sati bolji od svih drugih sati. To je mjesec u kome ste pozvani Allahu s.v.t. u gostoprimstvo, u kome se smatrate Allahovim dobrim i plemenitim ljudima. Vaše disanje u ovom mjesecu je tesbih, a spavanje ibadet. Vaš posao koji obavljate u ovom mjesecu bit će primljen kod Allaha s.v.t. i dova bit će uslišana. Tražite od svog Gospodara, iskreno i čista srca, da vas pomogne u postu koji vam je propisao i u učenju (čitanju) Knjige koju vam je objavio. Nesretan je samo onaj kome je u ovom mjesecu uskraćen Allahov s.v.t. oprost.“

Kur’an – Ako pogledamo u praksu ashaba, vidjet ćemo da su oni više ibadetili u Ramazanu nego u drugim mjesecima kada se radi o dobrovoljnim ibadetima. Najveći hadiski učenjaci zaklopili bi svoje knjige i uzimali Kur’an. Zato treba ovaj mjesec da bude druženje s Kur’anom. Kur’an je prvenstveno objavljen da čovjek poveća kod Allaha deredžu, jer za svaki harf imamo sevap – što više harfova više sevapa. Glavna dva razloga su: razmišljanje o Kur’anu, drugim riječima da Kur’an odgoja ljudsku dušu, da razmišljamo o tome što učimo i da to pretočimo u praksu, što je osnovni cilj objave Kur’ana.

Namaz – Ramazan neka bude i mjesec namaza. Poznato nam je da je namaz stub vjere, svjetlo vjernika i prva obaveza za koju će čovjek biti pitan na Sudnjem danu. Allah dž.š. kaže: „Doista namaz odvraća od loših djela.“ (Al-Ankebut, 45) Također Allah u Kur’anu kaže: „O vi koji vjerujete, tražite sebi pomoć u strpljivosti i obavljanju namaza. Allah je doista na strani strpljivih. (El-Bekare, 153)

U mjesecu Ramazanu se pored pet propisanih farz namaza klanja još i teravih namaz ili teravija. Njegovo vrijeme je nakon jacije namaza, a prije vitr namaza. Iako se teravija može klanjati samostalno, bolje i višestruko sevapnije je klanjati ovaj namaz u džematu. Također, Ramazan treba iskoristiti i noćni namaz obavljati, pogotovo u zadnjih deset dana mubarek mjeseca tražeći Kadersku noć. Allah u Kur’anu kaže: „…i oni koji svoje noći provode pred svojim Gospodarom na sedždi i kijamu.“ (El-Furkan, 65) Kaže Poslanik a.s.: „Najbolji namaz nakon obaveznog namaza jeste noćni namaz“, a u drugom hadisu Poslanik a.s. kaže: „O ljudi, širite selam, hranite gladne, održavajte rodbinske veze i klanjajte noću dok drugi ljudi spavaju – ući ćete u Džennet smireni, spokojno.“

Dova – Neka bude ovaj mjesec – mjesec dove. Poslanik a.s. kaže: „Dova, to je ibadet da sve svoje probleme kazuješ Allahu dž.š.“ Npr. kada su došli sinovi kod Ja’kuba a.s. i donijeli Jusufovu krvavu košulju i rekli da ga je pojeo vuk, a košulja je bila nakapana krvlju i nije bila nimalo pocijepana, pa je Ja’kub a.s. vidio da je to prevara i rekao: „Ja tugu svoju i jad pred Allaha iznosim.“ (Jusuf, 86) Poslanik a.s. kaže: „Ko želi, ko voli da mu se Allah odazove u teškim momentima, neka Ga moli kada je u blagostanju.“ Za dovu trebamo odrediti vrijeme, a jedno od tih vremena jeste zadnja trećina noći.  Poslanik a.s. kaže: „Allah se spušta na dunjalučko nebo svake noći u zadnjoj trećini, pa kaže: – Ima li neko da mu nešto treba, pa da mu to dadnem; ima li neko da moli za oprost grijeha, pa da mu oprostim.“

Tevba (pokajanje) – Kaže Poslanik a.s.: „Svi su ljudi grješni, a najbolji su oni koji se pokaju, Allahu vrate i grijeh napuste.“ Ako je mjesec Ramazan mjesec Allahove milosti, magfireta i zaštite, onda su ramazanski dani najbolja prilika za našu iskrenu tevbu. Tevba, ili teoba, znači pokajanje, vraćanje u okrilje vjere, kajanje za učinjene grijehe i obraćanje Allahu dž.š. za njihov oprost. Da bi tevba bila primljena kod Allaha dž.š., mora ispunjavati najmanje tri uvjeta: prestanak griješenja, iskreno kajanje i čvrstu odluku da se grijeh više neće počiniti.

Kaže Poslanik a.s.: „Tako mi Allaha, ja tražim oprost od Allaha i obratim se sa tevbom više od sedamdeset puta dnevno.“ Također Poslanik a.s. kaže: „Zaista Allah drži Svoju ruku ispruženom tokom cijele noći, primajući pokajanje onih koji su danju griješili; a danju pruža ruku primajući pokajanje onih koji su noću griješili, sve dok Sunce ne izađe sa zapada (kao jedan od posljednjih predznaka kraja ovoga svijeta).“

Zikr (sjećanje, spominjanje Allaha dž.š.) – Poslanik a.s. je činio zikr, veličao Allaha dž.š., zahvaljivao Mu u svim momentima, prilikom buđenja i ustajanja, u vrijeme izlaska i ulaska u kuću, prilikom smjene dana i noći, prilikom započinjanja posla. Ramazanom je svako djelo vrjednije nego mimo Ramazana. Spominjanjem Allaha dž.š. On olakšava tugu, odagnava brigu, štiti od zla, povečava nafaku i jača iman. Gospodar u Kur’anu kaže: “O vi koji vjerujete, Allaha često i mnogo spominjite, i ujutro i navečer Ga veličajte! On na vas donosi salavat (Svoj blagoslov), a i meleki Njegovi, da bi vas iz tmina na svjetlo izveo. On je prema vjernicima samilostan. A na Dan kada oni pred Njega stanu, On će im reći: ‘Mir na vas!’ I On im je pripremio nagradu plemenitu.” (Al-Ahzab, 41-44) „A kada namaz završite, Allaha spominjite i stojeći, i sjedeći i ležeći.“ (En-Nisa, 103) Poslanik a.s. kaže: “Allahu su najdraže četiri riječi, bez obzira kojom od njih započeo: Subhanallah, Vel-hamdulillah, Ve la ilahe illallah, Vallahu ekber.” U hadisu Poslanik a.s. preporučuje da se što više izgovaraju riječi: Lā havle vela kuvvete illā billāhil-’alijjil-’azīm, jer je to džennetska riznica. Prema vjerodostojnim hadisima, ko prouči Ajetu-l-kursijju poslije namaza, samo ga smrt dijeli od Dženneta, a ko poslije svakog namaza prouči 33 puta Subhanallāh, 33 puta Elhamdulillāh, 33 puta Allāhu ekber, to je 99, a zatim izgovori: Lā ilāhe illallāhu vahdehū lā šerike lehū… bit će mu oprošteni grijesi. Od Ebu Se’ida r.a. prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao da onome ko u toku dana kaže stotinu puta Subhanallah bit će mu upisano hiljadu dobrih djela ili izbrisano hiljadu njegovih grešaka. (Muslim)

Sadaka – Za važnost sadake u Ramazanu Abdullah b. Abbas r.a. je rekao: „Allahov Poslanik a.s. bio je najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u Ramazanu…”(Buhari, 1902) Post nas uči da hranimo gladne, udjeljujemo onima koji su u oskudici i da pomažemo onima koji su nemoćni i koji su u potrebi. Poslanik a.s. kaže: „Uzvišeni Allah ima dva meleka. Svako jutro uče Allahu dovu. Jedan uči dovu: ‘Allahu, umnoži i povećaj imetak onome ko udjeljuje’, a drugi moli: ‘Allahu, uskrati onome što škrtari.’” (Buhari, 1442) Darežljivošću se sprječavaju duhovne i fizičke bolesti. Onome ko dijeli Allah će mu imetak uvećati i podarit će mu bereketa u njemu. Allah dž.š  kaže: „O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! – A nevjernici sami sebi čine nepravdu.“ (El-Bekare, 254) Sadaka može ugasiti plamen grijeha i strasti. Uistinu, sadaka donosi mir i spokoj srcu brišući čak i posljednji trag loših djela. Poslanik a.s. kaže: “Sadaka briše loša djela kao što voda gasi vatru.” Postaču, znaj da svojom sadakom daješ zajam Allahu, Koji će ti na najljepši način uzvratiti onda kada ti bude najpotrebnije. Znaj da se tvoj put prema Džennetu sastoji od onoga što udijeliš onima koji su u potrebi, makar to bilo nešto neznatno. Postaču, znaj da te sadaka udaljuje od džehennemske vatre. Znaj da svojom sadakom štitiš svoj imetak.

Zekat i sadekatu-l-fitr – Još prije više decenija muslimani naših krajeva postali su i ostali svjesni da su Medresa, Fakultet za islamske studije, Škola Kur’ana, Predškolska ustanova Reuda, Centar za humanitarni rad Hajrat (vakufske kuhinje)  jedan od temelja našeg identiteta i snažna poluga jačanja naših džemata, od kojih najviše zavisi opstanak i snaga našeg naroda. Baš zato su najsvjesniji pripadnici naše Islamske zajednice davali i daju zekat i sadekatu-l-fitr za ove naše najznačajnije odgojno-obrazovne ustanove. Još je značajno da znamo i upamtimo sljedeće: Procenat od 2,5% kojim dajemo zekat ne pripadaju našoj imovini, nego drugima, što znači da taj dio ne smijemo zadržati za sebe, jer je Allah dž.š. tako odredio, a Njemu smo se dužni pokoravati. Zekatom čistimo našu imovinu i trajno je osiguravamo, a sadekatu-l-fitrom otvaramo put da naš post kod Allaha dž.š. bude primljen, jer kaže  Poslanik a.s. u hadisu: „…post lebdi između neba i zemlje, sve dok se ne dâ sadekatu-l-fitr.“ Zekat, sadekatu-l-fitr, sadaka i ostali oblici milosrđa odstranjuju mnoge nesreće i teška iskušenja. Najbolja sigurnost i osiguranje imovine jeste davanje zekata. Prenosi se da je Resulullah a.s. rekao: “Ako daš zekat na svoju imovinu, odstranio si od sebe zlo i nesreću.“ A u drugom hadisu prenosi se da je Muhammed a.s. rekao: “Osigurajte svoje imetke davanjem zekata.“ Temelj, osnova i motiv za svako dobro djelo, za dobročinstvo i milosrđe, treba da bude iskrena vjera i duboko saznanje da sve što čovjek ima treba da koristi drugim ljudima. Allah dž.š. daje blagodati kao dar i poklon da bi u tome osjetili radost i olakšanje svi ljudi, a ne samo pojedinci.

Gospodaru, daj da dočekamo Ramazan u sigurnosti i imanu, u miru i pokornosti Tebi, pomozi nam da u njemu namaz obavljamo, postimo i Kur’an učimo. Gospodaru naš, ukabuli nam naše ibadete. Amin.

Glas islama 341, R: Islamske teme, A: Vahjudin-ef. Ćosović