Adabi mjeseca Ramazana

Ibadeti u Ramazanu
May 14, 2024
Ramazan – mjesec obnove i jačanja naših džemata
May 14, 2024

Adabi mjeseca Ramazana

Uzvišeni Gospodar Allah, kao Stvoritelj i Tvorac svega, posjeduje svojstvo odabira, pa je tako stvorenja, vremena, mjesta, pojave i djela odlikovao jedna nad drugim. U pogledu vremena, najboljim danom hefte učinio je džumu, dok je za svete mjesece odabrao četiri: redžeb, zu-l-ka’de, zu-l-hidždže i muharrem. Mjesec Ramazan ne spada u red svetih mjeseciali se da zaključiti da je, kako tabireći kur’ansko-hadisku argumentaciju, tako imajući u vidu duhovne benefite koje donosi vjerniku, ovaj mjesec, ipak, bolji od ostalih mjeseci.

Jedini mjesec kojeg je Allah s.w.t. u Kur’anu imenovao jeste Ramazan-i šerif. On pomaže robu vjerniku da popravi svoje stanje, u vjeri i dunjaluku, te kao takav oživljava mnoga dobročinstava.

Kao i svaki ibadet i ova Allahova posebnost – mjesec Ramazan i post u njemu – ima svoje adabe (edebe).

Adabi (množina od edeb) jesu vrline, riječi i djela koja jedan ibadet uljepšavaju i čine njegovu nagradu većom.

Adab, prema onom što se može shvatiti iz samog pojma, predstavlja pohvalan i lijep oblik, odnosno formu koju Šerijat preporučuje, razum odobrava, a prirodan i zdrav ukus ga smatra dostojnim za dotično djelo. Drugim riječima, adab predstavlja ljepotu i suptilnost djela.

Da bi mjesec Ramazan zablistao u punom sjaju, a mi iz njega izašli čisti od grijeha i sa potpunom nagradom, priskrbimo sebi 19 mubarek adaba mjeseca Ramazana, počev od prve ramazanske noći.

 

Dova prilikom viđenja mlađaka (dova uoči Ramazana)

Imam Darimi bilježi predaju, koja je ispravna sa drugim hadisima koji je ojačavaju, od Abdullah ibn Omera r.a. da je rekao: „Poslanik s.a.v.s., kada bi ugledao mlađak (mjeseca Ramazana), povikao bi: – Allahu ekber! Allahu naš, neka nam ovaj mjesec dođe sa sigurnošću, imanom, spasom, islamom i da nam donese uspjeh u svemu što naš Gospodar voli; naš i tvoj Gospodar, mjeseče, Allah je!“

Ova dova je prvo čime vjernik ulazi u jednu nesvakidašnju svetinju. Ovom dovom vjernik pokazuje da se raduje Allahovoj svetinji i istu veliča, te njome slijedi sunnet Resulullaha s.a.v.s. Ovu dovu vjernik će izgovoriti posljednjim momentima zalazećeg sunca zadnjeg dana ša’bana, odnosno, spuštanjem prvog mraka prve noći Ramazana.

 

Iskrenost u postu (ihlas)

Djela srca su, uz adabe, kategorija koja najviše utiče na veličinu nagrade koja sljeduje robu zbog učinjenog dobročinstava. U djela srca spadaju iskrenost, ljubav i strahopoštovanje prema Zakonodavcu, te osjećaj veličanja Allahove svetinje dok mu se približavamo nekim ibadetom. Upravo taj osjećaj nešto je što određuje naš post.

Dva Sahiha bilježi se predaja od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Ko bude ispostio Ramazan, tvrdo vjerujući i računajući da će biti nagrađen za to, svi će mu se grijesi oprostiti.“ Nema niti jednog djela bez iskrene namjere i vjernici se nagrađuju prema namjeri, prije nego prema učinku.

 

Nijet za ramazanski post

Ramazanski post je neispravan ako postač u toku noći, pa do pojave zore ne donese nijjet. To je potvrdio Allahov Poslanik s.a.v.s. riječima: „Ko ne zanijeti post u toku noći njegov post ne vrijedi.” (Ebu Davud i Nesai).

Nijjet je obavezan u postu koji je fard (obavezan post). Takvi su: ramazanski post, zavjetni post, post iskupljenja i napaštanje propuštenih dana Ramazana. Onaj ko u srcu i umu ima namjeru da zaposti, ili onaj ko ustane na sehur, smatra se da je time učinio nijjet za post. Nije potrebno da nijjet izgovori riječima, ali ako to učini ispravno je postupio. Učenjaci se razilaze oko pitanja da li je obavezan nijet za svaki dan posta pojedinačno, ili je dovoljno donijeti nijet jedanput, na samom početku Ramazana. Sigurnije je za svaki dan pojedinačno donijeti nijet.

 

Darežljivost i milostinja

Allahov Poslanik s.a.v.s. bio je najdarežljiviji čovjek u svim elementima: imetku, zalaganju, prenošenju znanja, pozivanju u Allahovu vjeru, savjetovanju i svemu što koristi ljudima. Najdarežljiviji je bio u mjesecu Ramazanu, jer je Ramazan mjesec darežljivosti. U njemu je Allah Uzvišeni darežljiv prema Svojim robovima, a Njegovi odabrani robovi u tom mjesecu su prema svojoj braći u vjeri posebno darežljivi.

Abdullah b. Abbas r.a. je rekao: „Allahov Poslanik s.a.v.s. je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u Ramazanu, kada se Džibril sastajao s njim. Džibril se sastajao s njim svaku noć tokom Ramazana kada je zajedno s njim učio Kur’an. Allahov Poslanik s.a.v.s., kada bi se s njim sastao, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kišu.“ (Muttefek alejhi)

 

Govor postača: Ja sam postač

Ebu Hurejre r.a. od Poslanika s.a.v.s. prenosi: „Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne riječi i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka kaže: – Ja postim!“ (Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)

 

Požurivanje sa iftarom

Požuriti sa prekidom posta (iftarom), nakon što je sigurno nastupio akšam, a prije klanjanja namaza, jer je Poslanik s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Sehl ibn S’ad, rekao: ”Ljudi će biti u dobru dokle god požure sa prekidom posta.“ (Muttefek alejhi)

 

Iftariti hurmama prije nego klanjati

Pohvalno je iftariti se hurmama, svježim ili suhim i vodom. Lijepo je da požuri sa obavljanjem namaza nakon što prekine post, a zatim da jede nakon namaza. Time bi prednost dao iftaru i obavio bi ujedno namaz. Od Enesa ibn Malika r.a prenosi se da bi Poslanik s.a.v.s. iftario s nekoliko svježih hurmi prije klanjanja akšama, a ako ne bi bilo toga, onda suhim; a ako ne bi bilo toga, onda bi se iftario uz nekoliko gutljaja vode. (Ebu Davud)

 

DOVA PRILIKOM IFTARA

Ebu Davud i Nesai u svojim Sunenima bilježe predanje Ibn Omera r.a. koji prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. prilikom iftara učio sljedeću dovu

ذهب الظمأ وابتلت العروق وثبت الأجر إن شاء الله

“Zehebez-zameu vebtelletil-uruuku ve sebetel-edžru inšaAllah (Nestala je žeđ, natopile su se žile i nagrada je osigurana, ako Allah dž.š. htjedne.)“

 

Intenzivirano učenje Kurʼana

Ramazan je mjesec Kur’ana. U njemu je počela objava Kur’ana. U Ramazanu je propisano intenzivnije učenje Kur’ana, našta upućuje i činjenica da je melek Džibril podučavao Allahovog Poslanika s.a.v.s. Kur’anu u mjesecu Ramazanu posebno, ističući time važnost veze između Ramazana i Kur’ana.

Uzvišeni Allah objavio je: ”U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare, 185)

 

Doviti tokom posta

Svaki ibadet je prilika za dovu, a Allah je, u toku i nakon obavljenog ibadeta, bliži da robu primi njegove dove, negoli mimo toga. Od sunneta je doviti u namazu, po namazu, prilikom posta, nakon posta, prilikom hadža, nakon hadžskih obreda. Sve su to odabrana vremena za dovu. Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Trojici se dova ne odbija: postaču dok se ne omrsi, pravednom vladaru i mazlumu (onome kome se čini nepravda). Nju Allah uzdiže iznad oblaka i otvara  joj  nebeska vrata i kaže Gospodar: – Tako Mi Moje Veličine i Uzvišenosti, pomoći ću ti, makar malo pričekao.” (Tirmizi)

 

Ne propuštati sehur (sufur)

Vrijeme sehura je odabrano vrijeme. To je posljednja trećina noći u kojoj se Allah spušta na dunjalučko nebo. Samim tim, sehur kao obrok koji se objeduje u to vrijeme, sa svrhom zbog koje se objeduje, a to je post, biva bereketnim i blagoslovljenim.

Od Amra ibn el Asa prenosi se da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ono što razlikuje naš post od posta ehli kitabija jeste jelo na sehuru.“ (Muslim)

Allahov Poslanik s.a.v.s. je, također, govorio: „Ustajte na sehur jer je u sehurima bereket.“ (Buhari)

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allah je učinio bereket  u  sehuru  i  vaganju.“  (Navodi ga Eš-Širazi u El-Elkabu, kao što stoji u El-Džami’us-sagiru i El-Hatib u El-Muveddihu)

Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao je: „Bereket je u troje: grupi u zajedništvu, popari i sehuru.“ (Taberani, El-Kebir, od Selmana r.a.; vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u više svojih djela)

 

Hurme kao najbolji sehur

Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao je: „Divne li su hurme za sehur vjerniku.“ (Ebu Davud, od Ebu Hurejrea r.a.; vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u više svojih djela)

 

Odgađanje sehura

Odgađanje i odlaganje sehura sve do pred zoru je sunnet. Prenosi se od Enesa r.a. od Zejda ibn Sabita r.a. da je rekao: „Sehurali smo sa Allahovim Poslanikom s.a.v.s. te je ustao na namaz. Rekao sam: ‘Koliko je bilo između ezana i sehura?’ Rekao je: ‘Toliko da se može proučiti pedeset ajeta.’“ (Muttefekun alejhi)

 

Umjerenost u jelu

S obzirom da postač u toku svog posta ogladni, izuzetno je važno da bude discipliniran i umjeren u jelu i piću. Prejedanje na sehuru može dovesti do žeđi u toku posta, dok prejedanje na iftaru otežava vjerniku aktivnost teravija i noćnog namaza, koji su odlika i ekskluziva mjeseca Ramazana. Prejedanje je nezdravo u svakoj situaciji i okolnosti. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Sin Ademov nije napunio goru posudu od stomaka. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja da svoju kičmu održi uspravnom, a ako je neizbježno, neka onda jedna trećina bude za hranu, jedna trećina za piće i jedna trećina za zrak.“ (Tirmizi)

 

Nahraniti postača

O vrijednosti priređivanja iftara za postače najbolje govori hadis u kojem Poslanik s.a.v.s. kaže: „Ko pripremi iftar za postača bit će nagrađen kao i da je sam postio, a da se od nagrade postača neće umanjiti.“ (Tirmizi) Na ovaj način postač uzima nagradu dva postača, što predstavlja svjetlo nad svjetlom za vjerničku dušu.

 

Redovno obavljanje teravih namaza

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao: „Ko provede noći mjeseca Ramazana u namazu, vjerujući i računajući (na Allahovu nagradu), oprostit će mu se njegovi raniji grijesi.“ (Buhari i Muslim).

Od sunneta je da muktedija – klanjač ostane za imamom na teravih namazu sve dok je imam u namazu, te da ne napušta džamiju prije imama. Rekao je  Poslanik s.a.v.s.: „Ko bude klanjao za imamom sve dok on ne završi sa namazom ima nagradu kao da je klanjao cijelu noć.“ (Sunenu-t-Tirmizi, hadis je hasen sahih)

U komentaru Tirmizijinog Sunena, poznatom djelu Tuhfetu-l-ahvezi 3/448, spominje se da je Ahmed govorio: “Osoba ne treba da napušta namaz sve dok imam ne završi do kraja.“

 

Pojačan ibadet i trud u posljednjoj trećini

Prenosi Aiša r.a. da bi Poslanik s.a.v.s., kada bi došla posljednja trećina Ramazana, smotao svoju posteljinu, tj. ne bi se primicao ženama, noći bi provodio u ibadetu i budio bi svoje ukućane (radi činjenja ibadeta). (Buharija i Muslim)

Pored teravije koju je Poslanik s.a.v.s. klanjao tokom Ramazana, u zadnjih deset noći bi u posljednjoj trećini noći klanjao i salatut-tehedždžud (noćni namaz).

U posljednjoj trećini vjernici traže skrivenu noć Kadra koja je bolja od hiljadu mjeseci.

 

Itikaf

Prenosi Aiša r.a. da je Poslanik s.a.v.s. zadnjih deset dana svakog Ramazana, do kraja svoga života, boravio u itikafu. Nakon njega to su činile i njegove supruge. U drugoj predaji stoji: „Poslanik s.a.v.s. svakog Ramazana je bio u itikafu. Kada bi klanjao sabah, otišao bi u prostor koji je predvidio za itikaf.” (Buhari)

 

Zekatu-l-fitr (sadekatu-l-fitr)

Od Abdullaha ibn Omera r.a. prenosi se: “Allahov Poslanik naredio je izdvajanje sadakatu-l-fitra, i to jedan sa’a pšenice, ili jedan sa’a ječma, slobodnom čovjeku, a i robu, muškarcu i ženi, maloljetnom i punoljetnom muslimanu. Naredio je da se izdvoji prije nego što ljudi izađu na bajram namaz.” (Buharija i Muslim)

Allahova milost prema robovima ogleda se i u činjenici da je propisao zekatu-l-fitr, kojim se siromašni raduju jer će napuniti svoju bajramsku trpezu, dok mu se sa druge strane raduju i postači, jer je to šansa za čišćenje posta od eventualnih propusta i pogrešaka.

Glas islama 341, R: Islamske teme, A: Berin Ljajić