Proces globalizacije učinio je da se današnji sistem razvoja dominantno bazira na različitim vrstama znanja. Allah dž.š. u Kur’anu kaže: “Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?” (Zummer, 39) Prenosi se da je Sufjan Sevri proveo tri dana u gradu Askalanu. Za to vrijeme niko ga ništa nije pitao iz polja ilma zbog čega se imam jako rastužio i rekao: „Iznajmite mi jahalicu da idem odavde, ja ovdje ne mogu živjeti, jer znanje je umrlo u ovom gradu.” Učite znanje prije nego što ono umre, jer smrt znanja biva sa smrću ljudi koji ga posjeduju. Poslanik Muhammed s.a.v.s. je rekao: “Ko izađe na put da traži znanje, Allah će mu olakšati put koji vodi u Džennet.” Uzvišeni Stvoritelj nam naređuje da učimo, da stičemo znanje. To je ujedno i bio prvi kur’anski imperativ kojim nam je Gospodar svjetova ukazao na značaj znanja i nauke. Svaki čovjek je dužan ispuniti ovaj imperativ. Nekada je ljudima bilo teže sticati znanje, ali oni nisu posustajali na putu traženja nauke i znanja. U doba Poslanika a.s., kasnije i ashaba, ljudi su dane provodili na jahalicama, a noći u pustinjama u želji da stignu do odredišta gdje boravi alim, učen čovjek, ne bi li od njega naučili nešto. Ukoliko čovjek boravi u gradu gdje vladaju neznanje, novotarije i udaljavanje od Allahove vjere, on je dužan napustiti to mjesto i otići u drugi grad da stekne znanje, pa se onda vratiti u svoj grad i tu biti koristan svojoj zajednici i te ljude usmjeravati na Pravi put. Insan treba nastojati da na svim poljima bude učen, ne ograničavati se samo na jednom. Musliman posebno treba biti učen na polju medicine, trgovine, geografije, historije i teologije. Da bi se išlo u korak sa vremenom potrebno je učiti, iako se cijeli život ne može ići u školu. Mnogi smatraju da nakon završetka određene škole više nikada neće učiti ili se obučavati za rad. U vremenu kada se granice znanja iz dana u dan proširuju takvim uvjerenjem dovode sebe u opasnost marginalizacije u društvenoj stratifikaciji. Koncept permanentnog obrazovanja nastao je upravo iz razloga što se količina novog znanja svakim danom sve više povećava, dok postojeće znanje sve više i brže zastarijeva. Čak, cjeloživotno obrazovanje bazirano je na stalnom pristupu učenja i obrazovanja radi sticanja novih i obnavljanja već stečenih znanja. Današnji poslodavci zahtijevaju nova zanimanja i neprestano mijenjanje profila, vještina, kvalifikacija i iskustva svog saradnika. Nedostaci vještina, teorije, usavršavanja često su razlog nezaposlenosti koja vodi marginalizaciji društvenih grupa. Osim toga i devijaciji jednog naroda, religije. Sticanje znanja je cjeloživotna obaveza ljudskog roda.

Glas islama, 311; Autor: Zehada Zeković Ljajić