

41. Ko je prvi od Kurejšija počeo zlostavljati Allahovog Poslanika? Prvi koji su počeli zlostavljati Allahovog Poslanika a.s. su njegov amidža Ebu Leheb i njegova žena Ummu Džemil.
42. Koji od Kurejšija je najvi še zlostavljao Allahovog Poslanika a.s. na početku njegovog pozivanja u islam? To su bili: Ebu Džehl, Utbe sin Rebiin, Sejbe sin Rebiin, Umejje sin Halefa, Ukbe sin Ebi Muita.
43. Ko je prvi šehid u islamu? Prvi šehid je Sumejja, majka Ammarova, žena Jasirova. Njen muž Jasir je, također, zbog kurej šijskih mučenja preselio kao šehid.
44. Gdje se Allahov Poslanik a.s. sastajao tajno s muslimanima? Sastajali bi se u kući Erkama sina Ebu Erkama el-Mahzumija.
45. Kada se dogodila prva hidžra – iseljenje u Abesiniju i koliki je bio broj muhadžira? Prva hidžra u Abesiniju se do godila 5. godine po poslanstvu. Broj muhadžira je bio 12 ljudi i 4 žene.
46. Koje iskušenje je zadesilo S’ada sina Ebu Vekkasa r.a. kada je primio islam? Iskušenje ga je zadesilo od nje gove majke koja je bila nevjerni ca. Zaklela se da neće ni jesti ni piti, govoreći mu: „Dok ne ostaviš vjeru u kojoj si sada, ja neću jesti ni piti, pa makar i umrla!“
47. Je li S’ad udovoljio majci i koji je ajet objavljen tim povodom? Ne, S’ad nije udovoljio majci, već Uzvišenom Allahu dž.š. Koji je tom prilikom objavio sljedeći ajet: ِ ُ ح ْسًن َ ا وإِ ْن َ ج َاهَد َ اك ْه َِدي َْن ْ ا اإلنَس َان بَِوال َوَو َّصي َّي َ ِ ِ عْلٌم َ ف ُال ت ِط ْعُهَما إِل َ َك بِه ْ َس ل َي ُت ْشِرَك بِ َي ما ل ِ ل ُ َون )٨( ُِّئُك ْم بَِم ُ ا كْنُت ْم َ ت ْعَمل نب َ ُ ْ ِجُعُك ْم َ فأ َمر „Mi smo svakog čovjeka zaduži- li da bude dobar prema roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nago- varali da Meni nekoga ravnim sma- traš, o kome ti ništa ne znaš, onda ih ne slušaj. Meni ćete se vratiti, pa ću vas Ja o onome što ste radili oba vijestiti.“ (Al-’Ankebut, 8) Tada Sad reče majci: „Kada bi imala 100 duša, pa ti jedna po jedna izlazile, ne bih napustio vjeru Alla hovog Poslanika a.s. Ako želiš jedi, a ako ne – ne moraš!“ Nakon ovih riječi ona poče jesti i piti, izgubivši nadu u njegovo odricanje od isla- ma.
48. Koliki je bio broj muhadžira u drugoj hidžri u Abesiniji? Bilo ih je 83 čovjeka i 18-19 žena.
49. Kako se zvao kralj Abesinije koji je prihvatio muhadžire? Kralj Abesinije, koji je prihvatio muslimane, zvao se Nedžašija.
50. Kojem su rješenju pribjegli Kurejšije da bi uništili Allahovog Po slanika a.s. i njegovo pozivanje u islam pošto se on počeo širiti? Rješenje kojem su Kurejšije pri- bjegli bilo je bojkot i izolacija ple- mena Benu Hašim i Benu Abdul Muttalib, sve dok im ne predaju Allahovog Poslanika a.s. kako bi ga ubili.
51. Koliko godina je trajao bojkot muslimana? Bojkot muslimana je trajao 3 godine.
52. Koje godine je prestao bojkot i ko je zaslužan za to? Bojkot muslimana je prestao 10. godine po poslanstvu. Najza- služniji za to su bili: Hišam bin Amr, Zuhejr bin Umejje, Ebul-Bu- hterijj bin Hišam, Mutim bin Adijj i Zemate bin el-Esved.
53. Šta se desilo s papirom na kojem su napisane tačke bojkota ? Allah dž.š. je poslao termita (crva) koji je sve uništio osim dije- la na kojem je pisalo: „U ime Allaha dž.š.“ 54. Zašto je „Godina tuge“ nazva- na ovim imenom? Nazvana je tim imenom zato što su u njoj preselili na Ahiret: supruga Allahovog Poslanika a.s. Hatidža r.a. i njegov amidža Ebu Talib.
55. Koliko je Hatidža r.a. imala godina kada je preselila na Ahiret i koje godine se to desilo? Kada je preselila, Hatidža r.a. je imala 65 godina. To se desilo 10. godine po poslanstvu.
56. Ko je prva žena s kojom je Allahov Poslanik a.s. sklopio brak nakon smrti Hatidže r.a. i kada se to dogodilo? Prva žena s kojom je Allahov Poslanik a.s. sklopio brak nakon smrti Hatidže r.a. je bila Sevda bint Zema r.a. To se dogodilo 10. godi- ne po poslanstvu.
57. S kim je Allahov Poslanik a.s. otišao pozvati stanovnike Taifa u islam i koliko je boravio među njima? Allahov Poslanik a.s. je otišao u Taif sa svojim oslobođenim robom Zejdom bin Harisom r.a. U Taifu je boravio 10 dana.
58. Kako su odgovorili stanovnici Taifa na poziv Allahovog Poslanika? A kako je Allahov Poslanik a.s. postu pio tom prilikom? Stanovnici Taifa bi se okupi li i kamenjem gađali Allahovog Poslanika a.s., psujući ga i grde ći ružnim riječima, tako da mu je obuća zadobila boju krvi. Tom pri likom je Allahov Polsanik a.s. činio dovu Uzvišenom Gospodaru da mu olakša i pomogne.
59. Ko je pružio zaštitu Allaho vom Poslaniku a.s. nakon povratka iz Taifa kada su mu Kurejšije zabra nili pristup Mekki što je otišao traži ti pomoć od taifskog plemena Sekif protiv njih? Pomoć mu je pružio Mut’im bin Adijj.
60. Gdje su se zbili Isra i Mi’radž? Isra se zbio putovanjem Alla hovog Poslanika a.s. od Mekke do Bejtul-Makdisa u Palestini, a Mi’radž uzdignućem Allahovog Poslanika a.s. iz Bejtul-Makdisa ka nebeskim sferama, sve do sed mog neba.
61. Šta znači Isra i Mi’radž? Isra je noćno putovanje Alla- hovog Poslanika a.s. iz Mesdžidul Harama u Mekki do Mesdžidul Aksa u Kudusu, Palestini. Mi’radž je uzdignuće Allahovog Poslanika a.s. od Bejtul-Makdi- sa preko nebeskih sfera do sed mog neba. Onda je Allah dž.š. vra tio Poslanika a.s. u istom dijelu noći do Bejtul-Makdisa u Palesti- ni, a zatim, u istoj noći, iz Bejtul Makdisa u Mekku.
62. Ko su poslanici s kojima se Muhammed, a.s., susreo na Miradžu? Allahov Poslanik a.s. je susreo: • Adema a.s. na prvom nebu: • Jahjaa i Isaa a.s. na drugom nebu; • Jusufa a.s. na trećem nebu: • Idrisa a.s. na četvrtom nebu; • Haruna a.s. na petom nebu; • Musaa a.s. na šestom nebu; • Ibrahima a.s. na sedmom nebu.
63. Kako se zove jahalica na kojoj je jahao Allahov Poslanik a.s. u toku Isra’ i Mi’radža? Jahalica na kojoj je jahao Alla hov Poslanik a.s. u toku Isra’i Mi’radža zvala se Burak. 64. Da li su Isra i Mi’radž tjelesno i duhovno uzdignuće Allahovog Posla- nika a.s., ili samo duhovno? Isra i Mi’radž su, zajedno, tjele- sno i duhovno uzdignuće Allaho- vog Poslanika a.s.
65. Kada je bila Prva prisega na Akabi i koliki je broj onih koji su dali prisegu? Prva prisega na Akabi je bila 12. godine po poslanstvu, a broj onih koji su dali prisegu bio je 12 ljudi iz Jesriba (Medine, grada Allaho- vog Poslanika a.s.). 66. Kada je bila Druga prisega na Akabi i koliki je broj onih koji su tada dali prisegu? Druga prisega na Akabi je bila 13. godine po poslanstvu, a broj onih koji su tada dali prisegu je bio 73 čovjeka i 2 žene. Nastavit
Glas islama, 227, R: Prijevodi: Preveo: Asmir Crnovršanin