Proizvodnja organskih đubriva

Specifične crte poslanikove ličnosti (2. Dio)
November 26, 2025
Primjeri uspješnog omladinskog aktivizma
November 26, 2025

Proizvodnja organskih đubriva

Proizvodnja organskih đubriva od biljnih nusproizvoda

Biljna đubriva izuzetno su jednostavna za proizvodnju i idealna su za kućnu upotrebu. Najčešće korišteno biljno đubrivo je kompost, koji nastaje prirodnim razlaganjem biljnih ostataka poput pokošene trave, lišća, povrtnih otpadaka i drugih sličnih materijala.

Proces kompostiranja podrazumijeva razgradnju biljnih materijala u hranjive materije koje biljke lako mogu apsorbirati. Ovaj način proizvodnje đubriva ekološki je prihvatljiv i pomaže u recikliranju prirodnih resursa, što doprinosi održivoj poljoprivredi i očuvanju okoliša.

Proizvodnja organskih đubriva od životinjskih i biljnih nusproizvoda osigurava prirodno i efikasno obogaćivanje tla, podržavajući rast zdravih i visokokvalitetnih biljaka bez upotrebe sintetičkih hemikalija.

Vrste organskih đubriva

Organska đubriva predstavljaju ključni element održive poljoprivrede, jer omogućavaju prirodno obogaćivanje tla hranjivim materijama, poboljšavajući njegovu plodnost i strukturu. Postoji nekoliko vrsta organskih đubriva, od kojih svaka ima specifične karakteristike i primjene u zavisnosti od tipa tla i uzgajanih kultura.

  • Stajsko đubrivo

Stajsko đubrivo je jedno od najstarijih i najčešće korištenih vrsta đubriva u poljoprivredi. Sastoji se od izmeta stoke i drugih domaćih životinja, a njegova primjena pomaže u značajnom poboljšanju plodnosti tla. Ova vrsta đubriva utiče na povećanje prinosa i poboljšanje kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. Prednost stajskog đubriva leži u njegovoj dostupnosti i prirodnim sastojcima, što ga čini posebno pogodnim za ekološki prihvatljivu poljoprivredu.

Hemijski sastav stajskog đubriva varira u zavisnosti od vrste životinja, njihove starosne dobi, ishrane, te načina prikupljanja i skladištenja đubriva. Korištenje ove vrste đubriva zahtijeva pažljivo doziranje u zavisnosti od karakteristika tla i biljaka koje se na njemu uzgajaju.

  • Zeleno đubrivo

Zeleno đubrivo je specifična vrsta organskog đubriva koja se koristi tokom rotacije usjeva, a posebno prilikom uzgoja biljaka iz porodice leguminoza. Njegova osnovna prednost je sposobnost obogaćivanja tla azotom, koji biljke lako apsorbuju. Zeleno đubrivo pomaže u uklanjanju biljnih ostataka iz tla, poboljšava njegovu strukturu i povećava sadržaj hranjivih materija.

  • Suplemenat đubrivo (konjski stajnjak)

Konjski stajnjak je specifična vrsta organskog đubriva koja se koristi prvenstveno za voćnjake. U poređenju sa običnim stajskim đubrivom, bogatiji je hranjivim materijama kao što su azot, fosfor i kalijum. Ova vrsta đubriva poboljšava plodnost tla i doprinosi rastu zdravih, visokoprinosnih voćnih kultura.

  • Đubrivo od peradi

Porastom broja farmi za tov peradi i proizvodnju jaja, akumulira se značajna količina peradskih ostataka koji se koriste kao visokokvalitetno organsko đubrivo. Ipak, ovi ostaci zahtijevaju posebnu obradu kako bi se spriječilo zagađenje okoliša neprijatnim mirisima i rizicima od bolesti.

  1. Đubrivo od tovnih pilića:Tokom tovljenja pilića za klanje koristi se stelja od pšenične slame ili piljevine, koja služi za oblaganje poda u staji ili na farmi kako bi se stvorili bolji uslovi i obezbijedilo suho i čisto okruženje za piliće. Ova stelja efikasno upija vlažne izmetine pilića. Nakon otprilike dva mjeseca stelja se prikuplja zajedno s izmetom i koristi kao đubrivo bogato azotom. Ovo đubrivo značajno poboljšava plodnost tla i podstiče rast biljaka zahvaljujući svom visokom sadržaju hranljivih materija.
  2. Đubrivo od kokoši nosilja: Izmet kokoši nosilja svakodnevno se prikuplja pomoću transportnih traka. Međutim, ovaj izmet je poznat po svom neprijatnom mirisu i može postati izvor razmnožavanja muha. Ako se ostavi na otvorenom, zadržava visoku vlažnost, što može potaknuti anaerobnu razgradnju i dodatno pogoršati mirisne probleme. Kako bi se riješili ovih izazova, neki farmeri koriste specijalizirane jedinice za sušenje izmeta uz pomoć toplog vazduha. Osušeni izmet se potom melje i pakira, čime se smanjuje neprijatnost mirisa i osigurava bolja primjena u poljoprivredi.

Korištenje đubriva od peradi pruža značajne prednosti u održivoj poljoprivredi, poboljšavajući kvalitet tla i smanjujući potrebu za sintetičkim hemijskim đubrivima.

  • Industrijsko organsko đubrivo

Industrijsko organsko đubrivo rezultat je kombinacije organskog i mineralnog đubriva, sa dodacima poput azota, fosfora i karbonata. Ovaj tip đubriva doprinosi očuvanju vlažnosti tla, smanjuje ispiranje hranjivih materija i poboljšava njegovu strukturu. Također, pomaže u održavanju zdravog ekosistema tla, omogućavajući biljkama bolju apsorpciju hranjivih materija.

  • Prirodno organsko đubrivo

Prirodno organsko đubrivo sastoji se od mješavine životinjskih i biljnih ostataka, a ponekad sadrži i prirodne aditive poput sumpora, dolomita i fosfora. Za razliku od drugih organskih đubriva, ovo đubrivo ne sadrži dodatne mineralne komponente, što ga čini posebno pogodnim za ekološku poljoprivredu. Njegova primjena izbjegava negativne efekte koji mogu nastati uslijed prekomjerne upotrebe hemijskih đubriva.

  • Biogas đubrivo

Biogas đubrivo je manje poznata, ali izuzetno korisna vrsta organskog đubriva. Proizvodi se kao nusproizvod prilikom fermentacije organskih materijala, procesom koji stvara biogas – ekološki prihvatljiv izvor energije. Ostaci fermentacije sadrže visok nivo hranjivih materija i organskih supstanci, uključujući biljne hormone, što ga čini jednim od najbogatijih prirodnih izvora hranjivih elemenata za biljke. Ova vrsta đubriva poboljšava fizičke, hemijske i biološke karakteristike tla, doprinoseći njegovoj plodnosti i proizvodnoj sposobnosti.

  • Đubrivo od komunalnog otpada

Ovo predstavlja jedan od najefikasnijih načina za ekonomsko iskorištavanje smeća. Tokom ovog procesa, neorganski materijali pažljivo se uklanjaju, dok se organski materijali podvrgavaju fermentaciji kako bi se proizvelo kvalitetno organsko đubrivo.

  • Budrit đubrivo

Ova vrsta đubriva dobija se prikupljanjem otpada iz toaleta, koji se potom smješta u otvorene bazene. U ovim bazenima otpad se miješa sa finim gipsom ili sumpornom kiselinom kako bi se stabilizirao amonijak. Nakon procesa miješanja, materijal se ostavlja da se osuši i stvrdne, a zatim se drobi kako bi se pripremio za upotrebu kao đubrivo.

  • Đubrivo iz mulja

U postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, gdje se voda tretira radi ponovne upotrebe, čvrste materije odvajaju se u bazenima za taloženje. Ove čvrste materije zatim se pumpaju u sušare, gdje se miješaju sa cementom ili finim krečom. Ova mješavina ostavlja se da se suši na vazduhu oko tri mjeseca, nakon čega se drobi i pakira za upotrebu kao organsko đubrivo. U postrojenjima koja imaju biogas jedinice, mulj se šalje na anaerobnu razgradnju radi proizvodnje gasa. Nakon ovog procesa, mulj prolazi kroz centrifugalne jedinice za odvajanje vode, a osušeni ostatak koristi se kao kvalitetno organsko đubrivo.

Korištenje različitih vrsta organskih đubriva omogućava održiv pristup poljoprivredi, obogaćuje tlo prirodnim sastojcima i poboljšava kvalitet poljoprivrednih proizvoda, bez negativnog uticaja na okoliš.

R: Šerijat i pravo, A: Enver Gicić, Glas islama 360,