Zabluda: Na nekoliko mjesta Kur’an ubraja Iblisa među meleke, ali u suri Kehf stoji da je Iblis bio jedan od džina. Zar ovo nije kon- tradikcija u Kur’anu? Događaji u kojima su spomenuti Iblis i meleki Priča o Ademu i Iblisu se spominje na više mjesta u Kur’anu, gdje Allah kaže: Kada rekosmo melekima: „Poklonite se Ademu!“ – oni se pokloni- še, ali Iblis ne htjede. Ova formulacija se spominje u sljedećim ajetima: sura El-Bekara, 34. ajet; sura El-A’raf, 17. ajet; sura El-Hidžr, ajeti 28-31; sura El- Isra’, 61. ajet; sura Ta-Ha, 116. ajet; sura Sad, ajeti 71-74. Međutim, u suri El-Kehf, u 50. ajetu, Uzvišeni Allah kaže: A kad smo rekli melekima: „Poklonite se Ade- mu!“ – svisu se poklonili osim Iblisa, on je bio jedan od džinnova i zato se ogriješio o zapovijest Gospo- dara svoga. Taglib – gramatičko pravilo Prijevod prvog dijela ajeta – A kad smo rekli melekima: „Poklonite se Ademu!“ – svi su se po- klonili osim Iblisa…. – pruža dojam da je on bio melek. Kur’an je objavljen na arapskom jeziku. U arapskoj gramatici postoji pravilo taglib po kome je, ukoliko se obraćamo većini pripadnika neke skupine, i manjina obuhvaćena. Na primjer, ako se na arapskom jeziku obraćate grupi od stotinu studenata, od kojih su devedeset devet momci, a samo jedna djevojka, reći ćete: „Mom- ci, ustanite!“ Ta naredba će se odnositi na sve, pa i na tu djevojku. U arapskom jeziku ne morate je odvajati posebnim obraćanjem. Isto tako, kada Kur’an govori o Allahovom obraćanju melekima, nije bilo potrebno poseb- no odvajati Iblisa koji je bio prisutan zajedno sa melekima. Stoga, iz prvog dijela ajeta možemo zaključiti da je Iblis možda bio melek, a možda nije. Međutim, tada dolazimo do drugog dije- la ajeta, koji jasno kaže da je Iblis bio džinn. Ni na jednom mjestu Kur’an ne kaže da je Iblis bio melek! Zato, u Kur’anu ne postoji nijedna kon- tradikcija. Džini imaju slobodnu volju i mogu biti neposlušni Osim svega navedenog, poznato je da džinni imaju slobodnu volju i može im se desiti da ot- kažu poslušnost Allahu. Međutim, meleki nema- ju slobodu volje. Nemoguće je da oni budu ne- poslušni Allahu. Nema govora o tome da melek može počiniti grijeh! Ovo je još jedan dokaz da je Iblis bio džinn, a ne melek. KOLIKO TRAJE DAN KOD ALLAHA Zabluda: Kur’an na jednom mjestu kaže da je- dan dan kod Allaha traje koliko 1000 naših godina, a na drugom mjestu kaže da je jedan dan kod Nje- ga koliko 50.000 naših godina. Ovo je očigledna kontradikcija! Ne može se porediti naše i Allahovo vrijeme Časni Kur’an na dva mjesta (sure Hadždž i Sed- žda) kaže da je jedan dan kod Allaha koliko 1000 godina po našem računanju. U suri Mearidž stoji da je jedan dan kod Allaha koliko 50.000 godina po našem računanju. Generalno, ovi ajeti znače da je vrijeme kod Allaha neuporedivo sa zemaljskim vremenom. Primjeri koji su navedeni su 50.000 zemaljskih godina. Drugim riječima, jedan dan (period) kod Allaha traje veoma, veoma dugo, prema našem računanju. Jeum znači period, epoha Arapska riječ koja se u svim ovim ajetima ko- risti je jeum, što osim značenja dan ima i znače- nje epoha, veoma dug vremenski period. Ako riječ jeum ispravno prevedete, neće biti nikakve kon- fuzije. Evo tih ajeta: a) Sura El-Hadždž, 47. ajet: Oni od tebe traže da ih kazna što prije stigne, i Allah će ispuniti prijetnju Svoju; a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vašem računanju. Kada su nevjernici požurivali kaznu kojom im se prijeti, Kur’an im je odgovorio da će Allah is- puniti Svoju prijetnju. Jedan dan kod Allaha traje koliko hiljadu godina po zemaljskom računanju. b) Sura Es-Sedžda, 5. ajet: On upravlja svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu vraća u danu koji, prema vašem računanju vremena, hiljadu godina traje. Ovaj ajet nam kazuje da se sva djela vraćaju Allahu u periodu koji traje hiljadu godina prema našem shvatanju i računanju vremena. c) Sura El-Me’aridž, 4. ajet: K Njemu se penju meleki i Džibril u danu koji pe- deset hiljada godina traje… Ovaj ajet je kristalno jasan! Meleki i Džibril se uzdižu ka Allahu u vremenskom periodu koji tra- je 50.000 godina. Period trajanja dva različita posla ne mora biti isti. Na primjer, ako kažem da mi do destinacije A treba sahat vremena putovanja, a do destina- cije B 50 sahata, ove dvije tvrdnje ni po čemu nisu kontradiktorne. Navedeni kur’anski ajeti ne samo da nisu kontradiktorni jedni drugima već su u savršenom skladu s potvrđenim naučnim činjenicama.

Glas islama, 235, R: Prijevodi, Preveo: Senad Redžepović