PITANJE: Kakav je status pametne i punoljetne osobe koja namjerno, bez šeriatski opravdanog razloga, ostavlja post?

ODGOVOR: Post je jedan od pet ruknova, što znači da njegovo prakticiranje ili neizvršavanje utiče na potpunost vjere. Ukoliko osoba, pri punoj svijesti, zaniječe bilo koji od pet temelja vjere: šehadet, namaz, zekat, post i hadž, prestaje biti musliman, tako da je potrebno da se iskreno pokaje, učini tevbu za taj postupak, kako bi se vratila u islam. Tevba podrazumijeva da osoba nakon nje izvršava ono što nije ranije, odnosno što je zanijekala. Osoba koja bez opravdanog razloga ne posti u Ramazanu neposlušna je svome Gospodaru, izaziva Njegovu srdžbu, a posljedice toga su brojne i nesagledive, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ovosvjetske posljedice mogu biti različita iskušenja, kao što je: gubljenje nafake, glad, bolest, problemi u porodici, na poslu, nesreća, osjećaj izgubljenosti, nezadovoljstvo i slično. Što se Ahireta tiče, osoba koja namjerno ostavlja post kruni svoju vjeru, izostavlja njenu petinu koju ne može nadoknaditi, čini veliki grijeh koji nikada ne može poništiti, koji će je pritiskati na Sudnjem danu jer Poslanik a.s. kaže: „Osoba koja namjerno, bez opravdanog razloga, propusti dan posta u Ramazanu, ne može ga nadoknaditi makar postila nakon toga čitav svoj vijek!“ Samo ovaj jedan hadis dovoljan je da se zapitamo otkud tolika hrabrost kod pojedinih muslimana da u mjesecu Ramazanu ne poste, otkud im smjelosti da izazivaju gnjev svoga Gospodara, ko im je zaštitnik koji im garantuje da ih baš taj grijeh i drskost prema Gospodaru neće uvesti u vatru i biti posljedica njihove vječne patnje na ovom i na budućem svijetu.

PITANJE: Da li je trudnica dužna postiti?

ODGOVOR: Žena u bilo kojem mjesecu trudnoće dužna je postiti ukoliko joj post ne škodi. Međutim, ukoliko post škodi njenom ili djetetovom zdravlju – nije dužna, to jest ne smije postiti, jer ne smije svojim postupkom ugroziti trudnoću. Stoga je najbolje da trudnica konsultuje ljekara, koji će utvrditi da li post škodi ili ne u tom periodu, tako da ukoliko se utvrdi da škodi – neće postiti, već će propuštene dane nadoknaditi kasnije.

 PITANJE: Može li se klanjati sabah namaz nakon sehura, prije nego što se čuje ezan?

ODGOVOR: Da bi se mogao klanjati sabah namaz, ili bilo koji drugi namaz, potrebno je da nastupi njegovo namasko vrijeme, a kada nastupi vrijeme namaza on se može obaviti bez obzira da li je to prije ili poslije ezana. Sabahsko vrijeme nastupa nakon zore, to jest nekoliko minuta nakon zadnjeg momenta do kojeg možemo uzimati hranu i piće. Zato da svako ko ustaje na sehur treba ga odložiti do pred kraj njegovog vremena, nakon toga sačekati 10-15 minuta, oprati zube, pripremiti se za namaz, tj. uzeti abdest, proučii nešto od Kur’ana, ili činiti zikr, a potom klanjati namaz, pa tek onda leći i nastaviti spavanje.

PITANJE: Moram li izgovoriti nijet za post nakon sehura?

ODGOVOR: Nijet je jedan od ruknova posta, to jest nešto što se mora učiniti. Mjesto ishodi[1]šta nijeta jeste srce i razum, tako da osoba koja ustane na sehur sa namjerom da posti dan koji nastupa, učinila je nijet koji je nužan za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu može se potvrditi i riječima, međutim, ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon sehura post neće biti pokvaren, već će biti ispravan.

PITANJE: Kako ću postupiti ako se nenamjerno iftarim?

ODGOVOR: Osoba koja se nenamjerno iftari prekinut će sa jelom i pićem odmah kada se sjeti da posti, nakon toga će nastaviti da posti i post će joj, inša Allah, biti ispravan.

PITANJE: Kada je zadnji rok za nadoknadu propuštenih dana iz mjeseca Ramazana koje osoba nije postila zbog opravdanog razloga ?

ODGOVOR: Osoba koja je propustila određeni broj dana mjeseca posta dužna je nadoknaditi isti broj dana, i to po mogućnosti što prije, ne čekati da vrijeme prolazi, a da ona svoj dug ne izvršava, jer je životni vijek nešto u čemu čovjek nema udjela i ne zna koliko će trajati. Sva se islamska ulema slaže da je vrijeme nadoknade propuštenih dana posta period između dva Ramazana, a to znači da je zabranjeno bez opravdanog razloga odlagati nadoknađivanje dana posta nakon sljedećeg mjeseca Ramazana već se to mora učiniti prije. Ukoliko odlaganje bude uzrokovano opravdanim razlogom (bolest i sl.) onda nema grijeha i osoba je dužna napostiti onda kada joj se za to pruži mogućnost. U prvom slučaju osoba koja bez valjanog razloga odlaže nadoknađivanje, iako time čini ono što je zabranjeno, nije dolaskom novog mjeseca Ramazana oslobođena nadoknađivanja propuštenog, već je, iako je grešna zbog odlaganja, dužna napostiti propuštene dane posta nakon isteka mjeseca Ramazana koji je nastupio.

PITANJE: Da li postač smije koristiti mirise?

ODGOVOR: Korištenje mirisa ne kvari post, ali je pokuđeno da se osoba naslađuje i uživa u njihovom pretjeranom korištenju.

PITANJE: Koje kategorije bolesnika imaju pravo ne postiti u Ramazanu?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. govoreći o postu kaže: „… a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana.” Takođe kaže Uzvišeni: „Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.“ Iz citiranih ajeta se jasno razumije da bolesnik i osoba koja je na putu (musafir) imaju pravo ne postiti u toku mjeseca posta. Postavlja se pitanje kojim bolesnicima ili kojim vrstama bolesnika je dozvoljeno da ne poste? Odgovor na ovo pitanje daje stručno medicinsko lice (ljekar) koje najbolje poznaje prilike bolesnika i njihove mogućnosti, kao i to šta njihov organizam može podnijeti, a šta mu nanosi poteškoće i komplikacije u zdravstvenom stanju. Stoga je dužnost bolesnoj osobi da po pitanju posta konsultuje stručnog i pouzdanog ljekara, koji je neće nagovoriti na neposlušnost Gospodaru, i postupiti onako kako on procijeni. Ukoliko post negativno utiče na zdravlje osobe, tj. pogoršava njenu postojeću bolest, osoba je dužna ne postiti, tj. zabranjen joj je post, jer u tom slučaju proizvodi suprotan efekat od onoga zbog kojeg je propisan od strane Allaha Uzvišenog, a to je: „Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.

Glas islama, 231, R: Pitanja i odgovori, A: Dr. Rešad ef. Plojović