

Što se tiče posljedica kockanja, već smo neke od njih spomenuli. Ovdje ćemo ih nabrojati i rasporediti po skupinama i ukratko ih opisati:
Materijalne – Kocka sistematski osiromašuje pojedinca, ali i porodice i društvo u kojem se raširi. Normalno je da onaj koji se kocka susreće se sa gubitkom imetka. Kladionice, kasina ili bilo koja druga vrsta kocke otvaraju se sa ciljem da se stekne zarada. Međutim, zarada se ne može steći ukoliko oni koji se kockaju dobivaju. Što znači da vlasnici kladionica, ustvari, unesreće mnoge pojedince koji gube svoj novac da bi vlasnici ostvarivali profit. Samo pojedinci dobivaju kako bi na taj način potakli druge da se i dalje klade, nadajući da će oni biti sretni dobitnici.
Radne – Žalosno je kada ljudi praktički u cvijetu mladosti, kada su im radne sposobnosti na vrhuncu, te godine potroše na kockanje. Kockanje smanjuje radne navike i potiče čovjeka da teži ka lakoj zaradi, a ne da ulaže svoj trud da bi novac zaradio. Takvi ljudi gube odgovornost i ne nauče kako da zarade novac.
Socijalne – Kockanje nema samo uticaj na pojedinca, već i na društvo. Mnogo porodica razoreno je zbog kockanja, mnogo prijateljstava je uništeno, mnogo raskinutih rodbinskih veza. Također, ukoliko i čitave porodice kockaju. Sigurno u tome nema dobra kada se u kuću unose šejtanske stvari i nije ni čudno što posljedicom toga vlada nemir u porodici.
Zdravstvene – Kockanje stvara ovisnost, pa je, prema tome, svaka ovisnost bolest. Najveće posljedice kockanje ostavlja na psihičko zdravlje čovjeka. Osoba osjeća nemir, nervozu, napetost, uvijek u osjećaju nade i očekivanja, te obolijeva na nervnoj bazi. Pored toga, kockanje stvara mnogo stresa zbog gubitka novca, poremećene odnose sa porodicom i okruženjem. Ubrzava rad srca, može izazvati depresiju, naročito nakon dugoročnog hroničnog kockanja.
Posljedice na Ahiretu – Pored dunjalučkih posljedica od kockanja, spomenut ćemo i njegove posljedice na Ahiretu. Kaže Poslanik s.a.v.s.: „Doći će vrijeme kada čovjek neće obraćati pažnju kako je stekao imetak, na halal ili haram način.“ (Sahih, Buhari) Ovo ukazuje da ljude više nije briga kako i na koji način stiču imovinu. Kocka je jedan od mnogih načina na koji se stiče imovina na haram način. Prema tome, osobe koje se bave kockanjem, čine taj grijeh konstantno i ne kaju se zbog njega, mogu očekivati ahiretsku kaznu koja je vječna. To predstavlja najveću posljedicu koju kockanje može izazvati.
Islam nas uči da imetak nije u potpunosti u vlasništvu čovjeka, već da je Allah dž.š., Koji propisuje i daje nafaku, Vlasnik imovine. Čovjek je samo njegov zastupnik i na povjerenje mu je data imovina. Prema tome, čovjek treba da bude svjestan da mu je imovina data u emanet i da se prema njoj treba odnositi na najbolji mogući način. Zato islam nastoji podučiti čovjeka da na dozvoljen način steče imovinu i isto tako je troši. To je intencija i cilj islama u pogledu imovine kao pete univerzalne vrijednosti koju islam nastoji zaštititi. Na osnovu toga, islam je propisao nekoliko preventivnih mjera za zaštitu imovine od kockanja ili bilo koje druge vrste zabranjenih metoda i načina njenog sticanja. Preventivne mjere su sljedeće:
Preventivne mjere za zaštitu imovine od kockanja postavljane su na osnovu vjerskih principa, dimenzije i svijesti. Islam zabranjuje bespravan način sticanja imovine bez puno truda i rada, gdje osoba stiče imovinu puno više u odnosu na rad i trud. U principu, možemo reći da je rad preventivna mjera protiv kockanja, jer rad je halal, a halal Allah unapređuje i daje berićet, dok haram unazađuje bez obzira kolika je zarada. Bolje je zaraditi manje sa halalom, nego više sa haramom. Na taj način islam preko imana, vjerske svijesti nastoji da izliječi ovisnike o kockanju i da ih rehabilitira da se vrate na ispravan put. Naravno, vrlo je bitno da preventivne mjere sprovodi vlast i čitavo društvo. Država ima najveću odgovornost i nadležnost da ove mjere sprovodi i prevenira eventualno kršenje ovih mjera i svega onoga što može dovesti do narušavanja reda u društvu po pitanju ovih preventivnih mjera.
Glas islama 362, r: šerijat i pravo, A: Dr. Semir-ef. Čupović