Kur’an je kompletiran i provjeravan još za života Božjeg Poslanika. On je provjeravao i ono što su ashabi napamet naučili i ono što su pisari zapisali. Zabluda: Kur’an koji vi, musli mani, danas imate nije origi nalni Kur’an, već Osmanov. Jedan od najčešćih mitova u vezi Časnog Kur’ana je da je Osman r.a., treći pravedni halifa, priku pio kur’anski tekst u jednu zbirku i, između mnoštva kontradiktor nih verzija, odabrao jedan Kur’an. Ovaj Kur’an, kojeg svi muslimani svijeta smatraju Božjom objavom, isti je onaj Kur’an koji je objav ljen posljednjem Božjem poslani ku Muhammedu s.a.v.s. Kur’anske sure su pisane i grupirane pod di rektnim nadzorom Božjeg Poslani ka. Ovdje ćemo analizirati korijene mita o tome da je Osman r.a. oda brao današnji Kur’an. BOŽJI POSLANIK JE LIČNO NADZIRAO PISANJE KUR’ANSKOG TEKSTA Kad god bi Božji Poslanik s.a.v.s. primio Objavu, najprije bi objavljene ajete naučio napamet, a zatim ih citirao ashabima r.a., koji bi ih, također, naučili napamet. Odmah nakon toga, Božji Posla nik je tražio od pisara da zapišu ono što je objavljeno, poslije čega bi provjerio zapisano. Muhammed a.s. je bio Ummijj, poslanik koji nije znao ni čitati ni pisati. Zato je sve objavljene ajete citirao asha bima koji su ih zapisivali. Nakon toga je tražio da prouče ono što su zapisali. Ako bi se desila bilo kakva greška, Poslanik bi odmah reagirao i tražio da se ispravi. Isto tako, on je povremeno provjeravao ono što su ashabi ranije zapisali i naučili napamet od Kur’ana. Na taj način je Kur’an zapisan pod direktnom kontrolom Božjeg poslanika Mu hammeda s.a.v.s. REDOSLIJED KUR’ANSKIH SURA I RASPORED AJETA SU BOŽJA ODREDBA Kur’an je objavljivan u periodu od 23 godine, dio po dio, u skla du s potrebama. Kur’an nije kom pletiran onako kako je objavljivan Božjem Poslaniku. Njegov raspo red je određen putem objave od Allaha. Uzvišeni Allah je Svom Poslaniku s.a.v.s. direktno naređi vao kakav treba biti raspored ajeta i sura. Zato je Božji Poslanik pisa rima nalagao u kojoj suri i iza kojeg ajeta moraju biti zapisani objavljeni ajeti. Svakog Ramazana Božji Po slanik je pred melekom Džibrilom učio sve što je od Kur’ana do tada objavljeno, uključujući i redoslijed ajeta. U toku posljednjeg Ramaza na, prije nego je preselio na Ahiret, dva puta je pred Džibrilom proučio cijeli Kur’an. Iz ovoga se vidi da je Kur’an kompletiran i provjeravan još za ži vota Božjeg Poslanika. On je pro vjeravao i ono što su ashabi napa met naučili i ono što su pisari za pisali. KUR’AN JE SAKUPLJEN U JEDAN MUSHAF Kompletan Kur’an je zapisan još dok je Božji Poslanik bio živ, za jedno sa redoslijedom ajeta i sura. Međutim, Kur’an nije bio napisan na materijalu iste vrste; neki dijelo vi su bili napisani na kamenu, neki na životinjskim kožama, neki na palminim listovima… Nakon smrti Božjeg Poslanika s.a.v.s., Ebu Bekr, prvi halifa, naredio je da se sav kur’anski tekst prepiše na materija lu iste vrste i ukoriči u jedan Mus haf. Tako je Časni Kur’an prvi put ukoričen u tvrdi povez i ništa se od njegovog teksta nije moglo za gubiti. OSMAN JE NAPRAVIO NEKOLIKO KOPIJA ORIGINALNOG RUKOPISA Mnogo ashaba je zapisivalo sve što je objavljeno Božjem Poslani ku s.a.v.s. Pošto Božji Poslanik nije verificirao šta je svaki od njih zapi sivao, postojala je realna opasnost da su neki pogriješili u nekim di jelovima, pa čak i da su neki dije lovi Kur’ana, možda, i nedostaja li. Možda neki ashabi nisu zapisa li samo ono što su direktno čuli od Božjeg Poslanika. Ashabi su za vrijeme trećeg halife, Osmana r.a., strahovali od mogućih sukoba oko različitog rasporeda kur’anskih sura. Osman r.a. je od Hafse r.a., Po slanikove supruge, pozajmio origi nalni Mushaf, čiji je tekst odobrio lično Allahov Poslanik. Zatim je pozvao četiri ashaba koji su bili pi sari Allahovog Poslanika s.a.v.s., na čelu sa Zejdom ibn Sabitom, i nare dio im da Kur’an prepišu u nekoli ko perfektnih primjeraka. Te Mus hafe je poslao u razne krajeve veli ke islamske države. Bilo je i drugih primjeraka Kur’ana koje su neki ljudi imali kod sebe, ali je postojala opasnost da nisu kompletni i da su imali greša ka. Osman r.a. je pozvao muslima ne da unište sve neautorizirane ko pije koje se ne slažu s originalnim tekstom kako bi se Kur’an sačuvao. Dva primjerka kopija originalnog Kur’ana postoje i danas: jedan je u muzeju u Taškentu, a drugi u Ista nbulu. ZNACI INTERPUNKCIJE SU DODATI RADI NEARAPA Originalni rukopis Kur’ana nema znake interpunkcije koji u arapskom jeziku označavaju sa moglasnike. To su fetha, kesra i damma. Arapima ne trebaju znaci interpunkcije, niti tačke kod po jedinih harfova, zato što im je to maternji jezik. Međutim, musli manima nearapima je bilo teško učiti Kur’an bez tih dodatnih zna kova. Ovi znaci su prvi put dodati kur’anskom tekstu za vrijeme hi lafeta petog Umejjevićevog hali fe, Malika ibn Mervana (66-86. po hidžri / 685-705. nove ere). Neki ljudi kažu da današnji Kur’an sa tačkama i znacima inter punkcije nije Kur’an koji je posto jao za vrijeme Muhammeda s.a.v.s. Međutim, oni zaboravljaju da riječ Kur’an znači recitiranje, učenje. Zato je očuvanje učenja Kur’ana bitno, bez obzira da li se njegov tekst pisao znacima interpunkci je ili ne. Ako su izgovor i pisanje arapskih riječi isti, onda im je i zna čenje isto. ALLAH JE LIČNO OBEĆAO DA ĆE ČUVATI KUR’AN Uzvišeni Allah je obećao u Kur’anu: „Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!“ (El-Hidžr, 9)

Glas islama, 227, R: Prijevodi, Preveo: Senad Redžepović