Hafiz Abdurrahman Kujević rođen je 21.06.1982. god. u Roža jama. Osnovnu školu završio je sa odličnim uspjehom u svom rodnom mjestu Balotićima, a zatim je 1997. god. upisao Me dresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru koju je završio također odličnim uspjehom i proglašen je učenikom generacije. Nakon završetka Medrese 2001. iste godine je primljen na Islamski univerzitet u Medini. Godinu dana je učio arapski jezik na Institutu arapskog jezika za strance. Poslije uspješno završenog kursa jezika upisao je Fakultet hadisa i islamskih nauka i završio ga u roku aka demske 2005/2006. godine. U međuvremenu je paralelno učio hifz Kur’ana pred poznatim egi patskim karijom Jusufom ibn Davud Elhajve Eddavudijem u Džamiji Resulullaha i uzeo idžazu, sened od njega za Kur›an i dva metna iz tedžvida, tuhfetulatfal i eldžezerijju. Također je učio hifz skraćene verzije Buharijine i Muslimove zbir ke hadisa pred poznatim učenjakom hadisa Jahjom ibn Abdulaziz Eljahja i uspješno položio završne ispite pred njim. Nakon što je diplomirao vratio se u Rožaje gdje je iste godine zapo čeo rad u Medžlisu Islamske zajednice u svojstvu sejiri-vaiza. Od tada redovno drži svaku hutbu u svim rožajskim džamijama, re dovno heftično predavanje u Kučanskoj džamiji iz sire, tefsira, hadisa i fikha, te održava nekoliko puta heftično halke tahfiza za sve uzraste. Pred Komisijom Rijaseta IZ-e u BiH uspješno je položio hifz Kur›ana 27.05.2008. godine za heftu dana. Iste godine primljen je kao profesor kiraeta i arapskog jezika u istu renom odjeljenju „Gazi Isa-beg“ medrese u Rožajama i kao asistent za hadis na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru. Učestvovao je kroz Inicijativni odbor u osnivanju Škole Kur›ana Ča snog u Novom Pazaru i od otvaranja aprila 2010. god. angažovan je kao muhaffiz. Na Univerzitetu „El-Džinan“ u Libanu pohađa postdiplomske studi jame. Položio je ispite i u toku je izrada magistarskog rada na jednom hadiskom djelu našeg alima rahmetli Mehmeda Handžića.

GLAS ISLAMA: Jedan ste od alima u našoj instituciji koji je an gažovan na mnogim poljima i resorima. Možete li nam nešto reći o Vašim funkcijama i aktivnostima koje obavljate?

KUJEVIĆ: Hvala Allahu i neka je blagoslov i selam na Poslanika Mu hammeda alejhi selam. Neprijatno je govoriti o sebi i svom radu, ali iz zahvalnosti Allahu na Njegovoj blagodati i dobroti prema meni to ću učiniti. A sve to shodno kur’anskom ajetu: „I o blagodati Gospodara svoga kazuj!“ (Ed-Duha, 11) U južnom Sandžaku, u Rožajama, pri Medžlisu Islamske zajednice radim kao sejiri vaiz. To znači kao misionar koji obilazi narod, džemate i poziva ih Istini. U sklopu ovog emaneta već punih šest godina držim redovno naučno, heftično predavanje utorkom u Kučanskoj džamiji iz sire, tefsira, akaida i fikha. Također sam počašćen da obilazim sve rožajske džamije, posebno u gradu, svake džume gdje kroz instituciju hutbe ljudima dajemo smjernice za uspješan rad na svim društvenim poljima. Također, odnedavno smo započeli halku tefsira u skoro svim džamijama u gradu. Cilj nam je da prokomentarišemo cijeli Kur›an u našim džematima i približimo našem narodu razumijevanje Allahove knjige. Ovu halku ili kružok održavamo po sljedećem rasporedu: Cen tralna džamija Sultan Murat – ponedjeljak sa jacije, Ibarčanska dža mija – srijeda sa akšama i džamija u Suhom Polju – četvrtak sa sabah namaza. Pored toga organiziramo kružoke za podučavanje harfova, čitanja Kurana, tedžvida i hifza. Osim toga, angažovan sam kao profesor kiraeta i arapskog jezika u isturenom odjeljenju Medrese „Gazi Isa-beg“ u Rožajama. Također, predajem i na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru kao asi stent za katedru hadisa. Jedan sam od osnivača, muhaffiz, a sada i predsjednik Upravnog odbora Škole Kur›ana Časnog u Novom Paza ru. Odnedavno obavljam jednu za mene najčasniju funkciju. Naime, imenovan sam za pomoćnika Muftije sandžačkog za južni Sandžak. Želim da istaknem da sam jedan od osnivača Bošnjačke kulturne za jednice u Crnoj Gori i zamjenik predsjednika ove slobodarske orga nizacije.

GLAS ISLAMA: Obzirom da ste čovjek sa misionarskog terena, možete li nam reći ima li odaziva kod ljudi pozivu kojeg upuću jete Vi i Vaše kolege?

KUJEVIĆ: Odgovorno tvrdim da je naš narod pogodno tlo za isti nu koju je Uzvišeni Allah objavio čovječanstvu. Brzo se odaziva i pri hvata poziv koji dođe od iskrenih ljudi i na lijep način. Naš narod je željan istine. Meni izgleda kao suha zemlja koja jedva čeka berićetnu kišu sa neba da se napoji i zadovolji svoje potrebe. Veliko interesova nje vlada posebno kod mladih ljudi. Ali i pored toga mislim da ima mi i ostali službenici Islamske zajednice trebaju mnogo više uložiti truda i napora kako bi iskoristili infrastrukturu Islamske zajednice da izbavimo ljude iz tame na svjetlo, iz robovanja ljudima u robovanje Allahu i iz skučenosti dunjaluka u prostranstvo Ahireta.

GLAS ISLAMA: Iz Vaše biografije se vidi da ste za kratko vrije me postigli mnogo uspjeha i zvanja. Koja Vam je diploma naj draža?

KUJEVIĆ: Sve diplome koje sam stekao su mi jako drage i važ ne, ali moram jednu da istaknem i izdvojim – Idžazetnama iz Kur’ana koja sadrži sened, lanac prenosilaca, od karija i hafiza koji su prenijeli Kur’an od Poslanika, pa sve do nas u ovom vaktu. Da pojasnim malo sadržaj ove diplome. Ja sam proučio cijeli Kur’an napamet pred mo jim učiteljem u Medini. On je proučio Kur’an pred svojim šejhom. Njegov šejh je uzeo od svog šejha i sve tako do ashaba Resulullaha. U mojoj se idžazi spominje da su tabiini uzeli Kur’an od petorice as haba Osmana ibn Affana, Alije ibn ebi Taliba, Ubejja ibn Kaba, Zejda ibn Sabita i Abdullaha ibn Mesuda. A oni su proučili Kur’an pred Po slanikom alejhi selam. Poslanik ga je uzeo i proučio pred Džibrilom alejhi selam, a Džibril ga je uzeo i čuo direktno od Gospodara svih svjetova koji je cijeli Kur’an izgovorio. Ovu vrstu idžaze sam prvi ja donio u Sandžak. Time smo napravili sponu sa najboljim alimima i učenjacima ummeta koji su živjeli, zatim sa ashabima, Resulullahom, Džibrilom i na kraju sa Allahom Uzvišenim. Odmah nakon toga je uvaženi hfz. Irfan-ef. Malić donio istu diploma iz mubarek Šama, Si rije. Zato se naša Škola Kur’ana može ponositi time što tu diplomu širimo na naše učenike hafize koji završavaju hifz pred nama. Ova idžaza je za mene poseban ponos, sreća, zadovoljstvo i moto koji me tjera da činim hizmet Allahovoj knjizi.

GLAS ISLAMA: Jeste li Vi jedini hafiz u Crnoj Gori?

KUJEVIĆ: U historiji Sandžaka i Crne Gore bilo je puno hafiza i učenih ljudi. Međutim, nakon što je komunizam udaljio naš narod od islama jako je bilo malo učenih ljudi, a hafiza je u potpunosti nestalo. Ja sam u tom smislu nakon pomenutog perioda prvi hafiz Kur’ana u južnom Sandžaku i cijeloj Crnoj Gori. Odmah je instituci ja hifza počela da se brzo širi. Mladi ljudi su pred nama naučili na desetine džuzeva Kur›ana napamet. Onda je učenik Medrese i Škole Kur›ana u Novom Pazaru Hako Omeragić, porijeklom iz Plava, naučio Kur›an napamet i promovisan je prošle godine u prijestolnici San džaka. Trenutno studira u Medini i uči u džamiji Allahovog Poslanika pred mojim šejhom Jusufom. Također je jedan mladić iz Pljevalja, Haris Osmanagić, koji živi u Sarajevu, skoro postao hafiz. Zanimljivo je spomenuti da se u historiji Rožaja spominje samo jedan hafiz, po imenu Juso Agić. Moja porodica je vezana sa tom kućom obzirom da moja rahmetli bika Vasvija potiče bas iz tog plemena.

GLAS ISLAMA: Možete li nam nešto više reći o radu Škole Kur’ana u Sandžaku, rezultatima i planovima u budućnosti?

KUJEVIĆ: Škola Kur’ana Časnog je jako bitna ustanova koja je nastala pod pokroviteljstvom Muftijstva sandžačkog. Osnovana je samo prije tri godine u Novom Pazaru, a već ima preko hiljadu pola znika svih uzrasta širom Sandžaka i naše dijaspore. Za kratko vrijeme je iznjedrila pet novih Hafiza, a još nekoliko polaznika je blizu da do biju tu časnu titulu. Po meni, obaveza je da svaka muslimanska ma hala ima odjeljenje Škole Kur›ana. Zato smo mi od samoga starta od lučni da u svakom sandžačkom gradu otvorimo odjeljenje ove časne ustanove. Dakle, u cijelom Sandžaku, i sjevernom i južnom dijelu. Valja napomenuti da smo ovaj svoj cilj uveliko ostvarili. Departmani Škole Kur›ana su već otvoreni u Tutinu, Sjenici, Ribariću, Delimeđu, Ljeskovi, a u pripremi je otvaranje odsjeka u Prijepolju.

GLAS ISLAMA: Pored Vašeg velikog angažmana na polju da’ve i vjerskog buđenja, Vi ste jako aktivni i na nacionalnom buđenju Bošnjaka. Zamjenik ste predsjednika Bošnjačke kulturne zajed nice u CG. Kako Vi ustvari gledate na nacionalna pitanja Bošnjaka?

KUJEVIĆ: Svjedoci smo jedne nove i slavne historije bošnjačkog naroda. Bošnjaci se u matičnom prostoru, Bosni i Sandžaku, a tako i u dijaspori, bude vjerski i nacionalno. Vraćaju se svojim vrijednostima. Vraćaju se sebi. Pokušaj negiranja Bošnjaka kao naroda, njihove na cije, jezika, kulture i elite, koji je trajao više od sto godina, konačno je propao. Sada je u toku panbošnjačko buđenje u svijetu. Smatram da je bošnjačka kultura i tradicija nastala na islamskim vrijednostima i učenju. Zato ističem u svojim predavanjima da je bošnjaštvo sinonim za islam. Bošnjaštvo bez islama je nezamislivo. Ako bismo bošnjaštvo odvojili od islama onda nam ništa ne bi ostalo od kulture, tradicije i vrijednosti. Stoga tvrdim da je nelogično i ne prihvatljivo biti Bošnjak bez prakticiranja islamskih propisa i načina života, kao što su namaz i ostale vjerske obaveze. Postoji i dalje ten dencija država u kojima živimo da nas denacionalizuju. A kada nas otrgnu od bošnjaštva, pa se izjasnimo kao Crnogorci ili Srbi islamske vjeroispovijesti, onda bismo tihom asimilacijom postali i kršćani pra voslavnog ili katoličkog pravca. To je, ustvari, nastavak genocidnog plana zloglasnog Petra Petrovića Njegoša koji je taj projekat nazvao istragom poturica. Svjestan svega navedenog, vjerujem da je nacionalna svijest Boš njaka branik naše vjere i naroda od nestanka. Stoga sam postao pre poznatljiv u svojim govorima, hutbama i predavanjima, jer ističem da je bošnjaštvo sa svojim bosanskim jezikom, vjerom islamom, maticom Bosnom, šeriatska obaveza za sve Bošnjake, a posebno na ovom prostoru. Zbog svega navedenog podržao sam nacionalne institucije koje rade na ostvarivanju i afirmaciji vrijednosti koje sam istakao. Kori stim mogućnost da pozovem sve Bošnjake svijeta da podrže naše institucije: Islamsku zajednicu na čelu sa Reisu-l-ulemom u Saraje vu, Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti, Svjetski bošnjački kon gres, Bošnjačku kulturnu zajednicu, Bošnjačku nacionalnu fondaciju i ostale organizacije koje rade na istinskom ostvarivanju naših vjer skih i nacionalnih ciljeva.

GLAS ISLAMA: Vi ste pomoćnik Muftije sandžačkog za južni Sandžak, a dio ste i Islamske zajednice u CG. Kako uspijevate da koordinirate između spomenutih institucija?

KUJEVIĆ: Muftijstvo sandžačko je osnovano i kontinuirano posto ji od 1993. godine. Mešihat Islamske zajednice Sandžaka i Muftijstvo sandžačko osnovali su svi odbori medžlisa iz sandžačkih gradova. Od tada pa do danas u organima ove institucije postoje predstav nici iz svih gradova Sandžaka. Za mene je zaista velika čast i ponos biti dijelom onoga što je islamsko, a ujedno i sandžačko. Posebno mi stvara zadovoljstvo i sreću biti pomoćnik čovjeku koji je postao sim bol slobode, dostojanstva i dosljednosti kao što je ponosni muftija slavnog Sandžaka Muamer-ef. Zukorlić. On je svojim radom podigao rejting titulama hodža, imam i muftija i dao im pravo značenje i mje sto u društvu. Ubijeđen sam da je cjelovitost Muftijstva sandžačkog interes Bošnjaka, svih muslimana i drugih naroda koji žive u Srbiji i Crnoj Gori. Mi Bošnjaci smo jedan narod iako živimo u više država. Nama je obaveza da ujedinjujemo sve naše institucije na principima istine i da međusobno sarađujemo. Potrebno je još malo volje i truda da se unaprijede odnosi između Islamske zajednice u Srbiji, Muftijstva sandžačkog i Islamske zajednice u Crnoj Gori. Ne smijemo biti blizu, a jako daleko. Već postoje zajednički projekti između ovih institucija koji uspješno funkcioniraju više od deset godina, kao što je primjer isturenog odjeljenja „Gazi Isa-beg“ medrese u Rožajama. Nadam se da će se u budućnosti eventualni problemi i nesporazumi rješavati, a odnosi poboljšavati.

GLAS ISLAMA: Kakve su bile reakcije kod naroda ovdje i u di jaspori kada ste imenovani za pomoćnika Muftije sandžačkog?

KUJEVIĆ: Moram da priznam da sam prijatno iznenađen reakci jom. Toliko sam dobio poziva i čestitki odavde i iz dijaspore da je to ono što me je još više učvrstilo i dalo snage da nosim ovaj veliki emanet.

Glas islama, 239, R: Intervju