Brojni Kur’anski ajeti tretiraju upotrebu lijepe riječi u komunikaciji među ljudima. Navest ćemo neke: „Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer – lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu; Ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi – , a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili.A ružna riječ je kao ružno drvo: iščupanom drvetu s površine zemlje nema opstanka.” (Sura Ibrahim, 24-26)

Allah dž.š. nas podučava da je jedna lijepa i važna riječ, u prvom redu šehadet, veća od svih prolaznih materijalnih dobara. Kao što drvo daje lijepe i ukusne plodove , tako drvo šehadeta čiji su korijeni duboko u zemlji, a grane okrenute prema nebu, daje plodove vjernicima. Ono daje plodove u svakom dobu i njegovi plodovi kao dobra djela ostaju trajnom sadakom svog vlasnika i nakon njegove smrti. Nasuprot ovome, ružna riječ, riječ kufra je krhka i nečista, bez korijena i žila.

ZNAČAJ UPOTREBE LIJEPE RIJEČI NA RAZVOJ HARMONIČNIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA

„…K Njemu se dižu lijepe riječi, i dobro djelo On prima…” (Sura Fatir, 10.) „Reci mojim robovima da govore samo lijepe riječi: – jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo među njima, šejtan je, doista, čovjekov otvoreni neprijatelj.” (El Isra, 53.) „I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati, – oni će šta žele postići.” (Ali Imran, 104.)

„O, vjernici, zašto jedno govorite, a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kad govorite riječi koje djela ne prate!” (Es Saff,2 i 3)

Allahov Poslanik s.a.v.s. kad bi opisivao nešto ili nekog koristio bi riječi koje su bile jasne slušaocima. Kada bi, na primjer, govorio o vjerniku rekao bi da je ,, poput palme”. Lakše bi slušaocu bilo upamtiti izreku da je ,,vjernik poput palme” nego upamtiti sve vrline vjernika, da je: lijepog izgleda, čvrst, postojan, da daje korisne plodove, ne smeta nikome, ukras je svojoj okolini itd. Kada bi rekao da je vjernik ,,poput savitljive stabljike” to bi značilo da je: fleksibilan, umjeren, zadovoljan, nesalomiv, ali i popustljiv, spreman na dijalog itd.

Brojne narodne poslovice govore o upotrebi lijepih riječi: Navest ćemo neke od njih: ,,Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.” ,,Ispeci, pa reci!” ,,Mnogo sam se puta pokajao za ono što sam izgovorio, međutim, nikada se nisam pokajao za ono što nisam izgovorio.” ,,Riječ je tvoj rob dok je ne izrekneš, kad je izrekneš postaje tvoj gospodar.” ,,Ko ne zna lijepo da govori, bolje neka šuti! ,,Prava riječ je došla u pravo vrijeme.” ,,Ne čupaj riječi prije klijanja, već nakon što procvjetaju!” (Arapska verzija poslovice: Ispeci, pa reci) ,,Lijepa riječ košta malo, a vrijedi mnogo.” Dobar i vješt govornik i sam mora razumijevati semantičku vrijednost riječi da bi mogao odaslati odgovarajuću poruku društvu. Kad ima razloga da kritikuje, kritičar kritikuje argumentirano. Kad neko zaslužuje da bude pohvaljen, on se hvali. Upućivanje lijepih riječi su kao dijeljenje imetka. „Čuvajte se vatre, pa makar sa pola hurme, a ko i to nema, a ono sa lijepom riječi.” (Muttefekun alejhi)

Ovaj hadis nam govori o obavezi činjenja dobra. S obzirom da čovjek ne može svojim imetkom zadovoljiti svačije potrebe, naređeno mu je da čini dobro koje je u stanju da izvrši, makar i sa pola hurme ili sa lijepom riječju, koja ništa ne košta, a mnogo znači. U jednom od svojih hadisa Poslanik s.a.v.s., podstičući na uljudan i lijep govor, veli: ,,Lijepa riječ je sadaka.” Time poručuje da ni vjernici koji ne posjeduju materijalno bogatstvo nemaju opravdanje za neudjeljivanje sadake, jer i u slušaju kad nemaju novčanih sredstava imaju lijepu riječ s kojom se može udijeliti mnogo sadake. Ponekad lijepim riječima mirimo zavađene. „Nije lažac onaj koji nastoji izmiriti ljude, pa prenese dobro ili kaže dobro (lijepu riječ) od sebe, u cilju njihova izmirenja.” (Muttefekun alejhi)

PRODAVAČ MIRISA I KOVAČ GVOŽĐA

Ponekad lijepim riječima donosimo optimizam nevoljnicima. „Predskazivanje zla je zabranjeno, a fa’l (predskazivanje dobra, optimizam) je dozvoljen.” Upitaše ga: „Šta je to fa’l?” On odgovori: „Lijepa riječ koja obraduje čovjeka kada je čuje!” (Ibn Tejmije: Lijepa riječ, hadis 190)

Poslanik s.a.v.s. nas obavještava šta je Allah dž.š. pripremio za one koji, između ostalog, govore lijepe riječi: ,,U Džennetu postoje odaje (sobe), čija se spoljašnost vidi iznutra, a unutrašnjost spolja. Uzvišeni Allah ih je pripremio za one koji gladnima hranu daju; ljudima se lijepim i prijatnim riječima ljudima obraćaju; redovno nafilu poste i noću klanjaju (nafilu–namaz) dok svijet spava.” (Tirmizi, Izbor iz Poslanikovih hadisa, hadis 469)

„Dobar sagovornik i loš sagovornik su kao prodavač mirisa i kovač. Prodavač mirisa će ti pokloniti miris ili ćeš ga kupiti, ili ćeš osjetiti lijep miris; a kovač ili će ti zapaliti odjeću ili ćeš od njega osjetiti ružan miris.” (Muttefekun alejhi)

Ovim se hadisom ne želi omalovažiti zanimanje kovača kao radnika, već se aludira na to da lijepa riječ miriše i onome kome je upućena i slučajnom prolazniku, a kovački zanat se i mirisom i bukom čuje na daleko, što može smetati prolaznicima (kao što smeta i galama).

STIL IZRAŽAVANJA KROZ ŠALU

Poslanik s.a.v.s. se znao šaliti i govoriti istinu kroz šalu koja nikoga ne vrijeđa. Hasan Basri kazuje da je jedna starica rekla Allahovom Poslaniku s.a.v.s. – Allahov Poslaniče, moli Allaha da me uvede u Džennet! – U Džennet ne ulaze starice – odgovori joj. Žena se rastuži, a Poslanik reče: ,,U Džennet nećeš ući kao starica, jer Uzvišeni Allah kaže: Mi ćemo hurije iznova stvoriti, i djevicama ih učiniti, milim muževima njihovim, i godina istih.” (El Vaki’a, 35- 37).

Tako joj je ustvari kazao da će ona u Džennet ući mlada. Šaljiv stil izražavanja su ponekad koristili i ashabi. Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je rekao: „Tako mi Allaha, osim kojeg drugog boga nema, znao sam ležati potrbuške od gladi. Jednog dana sam sjeo na put kojim svijet prolazi, pa je prošao Vjerovjesnik s.a.v.s. i nasmiješio se kada me je vidio, spoznavši šta je na mom licu i šta je u mojoj duši. Zatim je rekao: „Eba Hirr!” Odgovorio sam. „Izvoli Allahov Poslaniče!” Rekao je: „Pođi za mnom!” Krenuo je, a ja sam ga slijedio. Zatim je ušao u kuću, dao mi izun i ja sam ušao. Našao je posudu mlijeka i pitao: „Otkuda je ovo mlijeko?” Odgovorili su mu: „Poklonio ti je taj ili ta!” On reče: „Eba Hirr!” Rekao sam: „Izvoli Allahov Poslaniče.” On reče: „Idi stanarima džamijske sofe i pozovi ih.” (Stana[1]ri sofe su bili gosti koji nisu imali porodice i imetka; beskućnici) To mi je palo teško i rekao sam (u sebi): Šta je ovo mlijeka za onoliko stanara džamijske sofe! Ja sam bio preči da popijem ovo mlijeka pa da mi se povrati snaga. Kada su oni došli naredio mi je da ih ja poslužim i nije bilo nade da će meni išta ostati, a morao sam biti poko[1]ran Allahu i Allahovom poslaniku. Pa sam uzeo posudu i davao je svakom čovjeku dok se ne napije. Tako je sve išlo dok nisam došao do Vjerovjesnika s.a.v.s. a svi ostali su se već bili napili. Uzeo je posudu, stavio na svoju ruku, pogledao je u mene, nasmiješio se i rekao: „Eba Hirr, ostali smo ja i ti.” Rekao sam: „Istinu si rekao Allahov Poslaniče!” Rekao je: „Sjedi i pij!” Pa sam sjeo i pio. Pa mi opet reče: „Pij.” I ja sam pio. Tako mi je govorio sve dok nisam rekao: „Tako mi Onoga koji te je poslao sa istinom, nema više gdje stati.” Rekao je: „Daj!” Pa sam mu dao posudu. On se zahvalio Uzvišenom Allahu, rekao Bismillah i popio ostatak. (Buhari, br. 507)

POUČAVANJE LIČNIM PRIMJEROM

U cilju moralnog odgoja vjernika i uljepšavanja njihovog ahlaka, bontona Božiji Poslanik je insistirao na pravilima lijepog ponašanja. Kilde b. Hanbel r.a. kazuje: „Došao sam i ušao kod Vjerovjesnika s.a.v.s. a nisam selam nazvao, pa mi on reče: „Vrati se i reci: Es – selamu ‘alejkum! Mogu li ući? ” Poslanik je učestvovao je u svim fizičkim naporima zajedno sa svojim asha[1]bima. ,,Sjedio bi na kraj halke, šalio bi se sa svojim ashabima, družio se sa njima razgovarao. Zabavljao se sa njihovom djecom i držao ih u svom krilu. Odazivao se na poziv i slobodnog i roba, i siromašnog i imućnog. Posjećivao bi bolesne i u najudaljenijem dijelu Medine. Prihvatao bi izvinjenje, prvi bi nazvao selam i prvi bi pružao ruku za rukovanje. Nikada niko ne bi došao kod njega za vrijeme namaza, a da on ne bi skratio namaz i požurio da sasluša njegov problem, a onda se ponovo vratio namazu. Bio je najprijaznija osoba i najraspoloženiji. Bio je najbrižniji roditelj, idealni suprug, korektni punac i čestiti zet.” (Hasanović Zuhdija, ”Sredstva odgoja kojim se koristio Božiji poslanik a.s.”)

Muhammed s.a.v.s je poslat kao milost svjetovima, da upućuje, savjetuje,izvodi na put istine, izvodi iz mraka u svjetlost. Allah dž.š. je usavršio njegovu ćud, a njegov ahlak doveo do savršenstva. Stil nje[1]govog izražavanja je bio primjeren situaciji u kojoj su se nalazili vjernici, problemu koji se trebao riješiti, postavljajući na taj način pravilo i podučavajući kroz primjer. On je bio tako ljubazan prema ljudima da je ostavljao utisak da baš tu osobu sa kojom komunicira najviše voli. S obzirom da lijepa riječ ne košta mnogo, a njome se mnogo postiže ne bismo je trebali štedjeti. Historija je pokazala da se Islam najbrže i najljepše širio u slučajevima kad je islamska vojska pokazivala plemenito ponašanje u osvajanju teritorija. Lijepom riječju se osvajaju i ljudska srca.

PRIJAŠNJE GENERACIJE SU ZAHVALJIVALE NA KRITICI

Potrebna je ponekad kritika pojednaca koji u većoj mjeri moraju korigovati svoje ponašanje i oni tu kritiku ne bi smjeli shvatiti kao odraz neprijateljstva. Prijašnje generacije su bile zahvalne na pozitivnoj kritici i niko se nije kolebao da da i primi kritiku, radi općeg dobra. Ali, upotrebom lijepih riječi i izraza u komunikaciji sa drugima efikasnije se dostavljaju i prihvataju savjeti i doprinosi jačanju međuljudskih odnosa. Danas nije vrijeme ravnodušnosti i neutralosti. Ne smije biti neutralnosti naspram odbrane životnih vrijednosti. Opredijeljeni djeluju konstantno. Djeluju i korištenjem lijepih riječi. Mudri direktori firmi se lijepim riječima obraćaju svojim radncima, te tako pridobijaju njihovo povjerenje i daju više motivacije za rad. Nastavnici u školama lijepim riječima poboljšavaju kvalitet izvođenja nastavnog procesa, motivišu učenike na bolje zalaganje, rad i disciplinu i u svojoj radnoj i životnoj okolini uživaju veliki ugled. Rodbinski, komšijski i prijateljski odnosi se popravljaju upotrebom izdašnijeg korištenja lijepe riječi.

 LIJEPA RIJEČ JE POTREBNA NA SVIM RELACIJAMA MEĐULJUDSKIH ODNOSA

Najzaslužniji za upućivanje lijepe riječi su naši roditelji. Allah nam to izričito naređuje u Kur’anu a.š.: ,,Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinsvo činite. Kad jedno od njih, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni ,,Uh!” –i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim.” (El Isra, 23.)

Nakon što nam u prvom dijelu ajeta zabranjuje ružno obraćanje, Allah dž.š. nam naređuje da se roditeljima obraćamo ”riječima poštovanja punim”, tj. blagim, uljudnim, ljubaznim i lijepim riječima. Na žalost, naše vrijeme svjedoči brojne primjere u kojima potomstvo ružnim riječima slama srca svojim roditeljima, izazivajući tako Allahovu srdžbu i rizikujući da u životu ne uspiju, ni na ovom ni budućem svijetu. Da se podsjetimo problema otuđenja u porodici kojima doprinosi loša porodična komunikacija, o čemu smo ranije govorili, i neophodnosti međusobne pažnje supružnika koja je od velikog značaja za očuvanje porodične harmonije. Žena koja ima mudrosti i volje da svog muža na vra[1]tima dočeka lijepim riječima će sigurno takvim riječima odagnati veliki dio njegovih briga, bez obzira kolike one bile.

S druge strane lijepa riječ i od strane muža će zasigurno otkloniti ženin umor, brigu oko odgoja djece i drugih njenih aktivnosti. Kao što vidimo, na svim relacijama međuljudskih odnosa lijepa riječ je neophodna. Od početka čovjekove egzistencije ona je bila sredstvo za unapređenje skladnijih odnosa među ljudima. Kako se čovječanstvo primiče vremenu kijametskog dana, ona mu je sve potrebnija. Ne košta mnogo, a njome se mnogo postiže. Zato je ne štedimo. Koristimo je obilato, kao što su to činili naši veliki uzori, prije svih, Allahov Poslanik Muhammed s.a.v.s.