Može li muškarac klanjati bez gornjeg dijela odjeće?

ODGOVOR: Jedan od uslova isprav nosti namaza jeste propisna odjevenost ili, drugim riječima, pokrivenost stidnih dijelo va, što se odnosi kako na muškarca tako i na ženu. Postavlja se pitanje šta je neophodno pokriti od tijela muškarca i žene? Sva islamska ulema se složila da kada je tijelo žene u pitanju ono mora biti u cje losti pokriveno, izuzev lica i šaka, kako u namazu tako i van njega, a na to upućuju brojni kur’anski ajeti i hadisi Resulullaha a.s.

Za razliku od žene, tijelo muškarca nije u cjelosti avret. Islamska ulema sma tra da ono što mora biti pokriveno od tijela muškarca jeste dio od pupka pa do ispod koljena, iz čega se može razumjeti da po krivanje gornjeg dijela tijela nije obaveza. Međutim, imajući u vidu važnost na maza i činjenicu da čovjek obavljajući ga staje pred Uzvišenim Gospodarom, jasno nam je da on mora pokazati maksimalnu ozbiljnost i pristojnost, bilo da se radi o načinu stajanja u namazu, obavljanju na maskih ruknova ili odjeći u kojoj obavlja namaz.

Imajući u vidu tu činjenicu, pravnici hanefijskog mezheba i oni koji ih u tome slijede smatraju da je muškarcu mekruh klanjati golih ramena, ako je u mogućnosti pribaviti odjeću i u njoj klanjati. Posmatrajući naše džematlije, poseb no one iz redova omladine, primjetno je određeno opuštanje u tom pravcu. Dosta je onih koji u toplim ljetnim danima namaz obavljaju u šorcevima koji jedva sežu do koljena, ili trik-majicama koje ne pokrivaju ramena, što iako nije izričito zabranjeno, ali ipak u određenoj mjeri izražava nepri stojnost i neozbiljnost koja se nikako ne smije naći niti tolerisati kada je u pitanju namaz i stajanje pred Allahom Uzvišenim.

Dotična odjeća, iako zadovoljava pro pisani minimum i može biti korištena u tre nucima odmora ili slobodnom vremenu, ne bi trebala biti način odijevanja onoga ko obavlja namaz u toku njegovog obavljanja. Stoga, savjetujem svima, posebno mladima, da kada žele obaviti namaz to čine odjeveni onako kako priliči osobi koja staje pred Uzvišenim Gospodarom, Nje mu pada na sedždu, Njega hvali i veliča i od Njega pomoć i oprost traži, da svoje šorceve, sumnjive u pogledu dužine, za mijene pantalonama, a preko trik majica u kojima sjede i kahvenišu, ili šetaju, a koje ne pokrivaju ramena, obuku košulje i na taj način pokažu svijest da znaju pred Kime i radi Koga namaz obavljaju, jer namaz nije ćaskanje, niti obična relaksacija, nije šetnja plažom, niti kahvenisanje, već stub vjere čije izvršavanje traži posebnu pripre mu – fizičku i psihičku.

Da je i odjeća važan segment namaza ukazuje i Uzvišeni Allah u Kur’ani Kerimu: „O sinovi Ademovi, lije po se obucite kada hoćete molitvu obaviti“ (Al-A’raf 31) iz čega se jasno zaključuje da se odijevanju općenito, a posebno prilikom obavljanja namaza i odlaska u džamiju radi namaza, mora pokloniti puna pažnja od strane muslimana i muslimanke i nika kvo opuštanje po ovom pitanju nije dozvo ljeno. ?

Da li je dozvoljena nafila post petkom i subotom ili subotom i nedjeljom, zasebno i spoje no, ili pak početi petkom pa postiti više dana uzastopno?

ODGOVOR: Kada se govori o dobro voljnom – nafila postu potrebno je napome nuti da nije svaki oblik dobrovoljnog posta na istom nivou, jer postoji nafila post koji je na stepenu sunneta, kao što je slučaj sa postom 9. i 10. dana mjeseca muharrema (dan Ašure sa danom prije njega), zatim dobrovoljni post koji je na stepenu poželj nosti – menduba, kao što je post tri dana od svakog mjeseca (bijeli dani – 13, 14. i 15. dan), post ponedjeljkom i četvrtkom, šest dana mjeseca šewala itd, a također postoji i dobrovoljni post na stepenu nafile, koja ukoliko se učini slijedi nagrada, a uko liko se ispusti ne postoji nikakva kazna.

Postiti samo jedan dan: petak, subo tu ili nedjelju, odnosno izdvojiti jedan dan koji se želi postom učiniti posebnim u od nosu na druge dane, spada u pokuđene stvari, ne zbog samog posta u njemu, već zbog namjere koja se ima sa postom u tom danu, a to je odlikovanje tog dana u odnosu na druge dane, jer je u tome opo našanje sljedbenika drugih religija koji su odabirali određene dane da ih posebno obilježavaju, tako da musliman to ne smije činiti, zato što postoje jasni hadisi koji to zabranjuju. Poslanik a.s. o džumanskom danu – petku kaže: “Nemojte noć uoči pet ka posebno izdvajati u odnosu na druge noći po pitanju ibadeta, niti džumanski dan petak po pitanju posta, osim ukoliko je riječ o postu kojeg neko izvršava zbog obave ze ili drugog razloga” (Muslim), a u predaji koju bilježi Ebu Hurejre se dodaje: “Nemoj te postiti samo petkom, dodajte dan prije ili dan poslije.” Ukoliko se radi o postu kojim se na doknađuju propušteni dani Ramazana, ili o nekoj drugoj vrsti dobrovoljnog posta koji obuhvata petak, subotu ili nedjelju, onda ne postoji smetnja, niti razlog zabrane posta u njima.

Da li se može klanjati ikindija namaz desetak minuta prije nastupanja akšamskog vremena? ODGOVOR: Uzvišeni Zakonodavac je propisujući namaze odredio za svaki na maz vrijeme njegovog obavljanja, što zna či da u normalnim okolnostima nije ispra van namaz ako se odloži za neko drugo vrijeme, mimo propisanog. Kod određenih namaza lijepo je da oni budu obavljeni na samom početku nama skog vremena, kod drugih da se njihovo obavljanje odloži za što je moguće kasnije.

Postoje također dijelovi namaskih vreme na u kojima nije poželjno klanjati kao što su: vrijeme izlaska sunca, kada se sunce nalazi u zenitu, pa sve dok malo ne pre krene i kada sunce zalazi, a to je zadnje vrijeme ikindije namaza. Kada je riječ o mogućnosti klanjanja ikindije u njenom za dnjem vremenu, islamski pravnici smatraju da se ona mora obaviti, ako prethodno nije obavljena, ali da će onaj ko je bez valjanog razloga odložio obavljanje ikindije namaza do tog momenta biti odgovoran zbog svoje nemarnosti.

Osoba koja sa opravdanim razlogom nije mogla obaviti ikindiju ranije (obavljanje neodložnog posla, zaborav, san i slično) klanjat će je u tom momentu i za to neće imati nikakve kazne, jer to nije učinila svo jom voljom ili nemarnošću. Ukoliko se dogodi da u toku obavlja nja jednog namaza, koji je s opravdanim razlogom odložen pred sam kraj njego vog vremena, nastupi vrijeme drugog namaza, namaz će se računati obavljenim i ispravnim ako se je stigao makar jedan rekat dotičnog namaza obaviti u njegovom vremenu, bez obzira što će se ostali rekati obavljati u vremenu drugog namaza.

Glas islama, 292, Autor, dr. Rešad Plojović