PITANJE Približavajući se mjesecu Ramazanu mogli smo čuti različita razmišljanja u pogledu da li je virus korona dovoljan razlog za oslobađanje od posta, tako da je bilo i onih koji su smatrali, s obzirom da su džamije zatvorene i da se u njima ne obavlja džuma namaz, da se po tom osnovu treba odložiti i post. Kakav je stav relevantne uleme po ovom pitanju?

ODGOVOR: Listajući literaturu islamske uleme može se zaključiti da je obaveznost posta uvjetovana ispunjenjem određenih uslova, koji se dijele na dvije kategorije. Prva – uslovi obaveznosti, a to su: islam, punoljetstvo, sposobnost i boravak u svom mjestu prebivališta. Druga – uslovi ispravnosti, a to su: nijet, razum i vrijeme posta. Dakle, kada se svi prethodni uslovi ispune, osoba se smatra obveznikom posta. Međutim, postoje kategorije osoba koje mogu ispunjavati sve prethodne uslove, ali im je zabranjen post ili im je dozvoljeno da ne poste u mjesecu Ramazanu, već da određene dane u kojima su opravdano mrsili nadoknade nakon isteka mjeseca Ramazana. To su sljedeće osobe: bolesnik, putnik, osoba koja obavlja neodložni teški fizički rad, žena koja se smatra nečistom zbog redovnog mjesečnog ciklusa ili čišćenja nakon porođaja, dojilja i trudnica, kao i stara i iznemogla osoba. Kada je riječ o bolesti kao oslobađajućem razlogu od posta, ona može biti manja ili lakša bolest, koja ne predstavlja nikakvu teškoću niti prepreku postaču da posti, tako da u ovom slučaju osoba neće mrsiti u Ramazanu, već će postiti. Druga vrsta je bolest koja dozvoljava da se zbog nje ne posti, ili oslobađajuća bolest, a to je ona koja traži redovno uzimanje terapije kako bi se održavala pod kontrolom ili kako se ne bi povećala, tako da bi osoba koja u ovom slučaju posti uzrokovala poteškoće. Treća vrsta je teška bolest, to jest ona koja obavezuje bolesnika da ne posti, jer bi u suprotnom izazvao teške posljedice i smrt, a to se kosi sa prirodom posta i ciljem njegovog propisivanja, jer Uzvišeni Allah u Kurani Kerimu kaže: „Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate.“ (El-Bekare 185) Kada se sve prethodno uzme u obzir, može se zaključiti da postoje osobe kojima je virus COVID-19 dovoljan razlog da u mjesecu Ramazanu ne poste ili da ne smiju postiti, a to su osobe koje su zaražene ovim virusom, koje imaju ozbiljne simptome ove bolesti, kojima je propisna terapija i nalaze se u uslovima bolničkog liječenja, tako da od redovnosti i poštovanja terapije zavisi razvoj bolesti i ozdravljenje. Ove osobe imaju status bolesnika i po tom osnovu su oslobođene od posta, a nakon što ozdrave, ukoliko se to dogodi tokom mjeseca Ramazana, nastavit će post, a one dane koje su propustili nadoknadit će nakon isteka mjeseca Ramazana, tokom naredne godine. Međutim, kada je riječ o osobama koje nisu zaražene ovim virusom, već samo osjećaju strah da se to može desiti, bez obzira koje su starosne dobi, to jest, bez obzira da li su rizična grupa ili sa preko 65 godina, ili nisu, ukoliko nemaju neki od prethodno spomenutih razloga koji dozvoljavaju prekid posta, kao što je nečistoća, trudnoća i dojenje kod žena, ili putovanje, a poznato je da će u ovom mjesecu Ramazanu kretanje biti ograničeno zbog preventivnih mjera policijskog sata i zabrane kretanja osobama sa preko 65 godina, to jest, da će biti smanjen broj onih kojima će putovanje biti olakašica da ne poste, sve one moraju postiti, jer strah od zaraze nije razlog koji oslobađa od posta. Svi oni koji zagovaraju oslobađanje od posta navode da ljudski imunitet može oslabiti ukoliko se ne uzima redovno hrana u toku dana i nemaju nikakav drugi pouzdan niti jak argument na koji se mogu osloniti. Međutim, ono što medicina i stručna tijela potvrđuju jeste suprotno – da post pozitivno djeluje na zdravlje postača, utiče da se njegov organizam čisti, shodno riječima Allahovog Poslanika a.s. koji je rekao: „Postite – bit ćete zdravi.“ Također, stav relevantnih i poznatih svjetskih fikhskih tijela i organizacija jeste da strah od zaraze virusom COVID-19 nije dovoljan razlog za oslobađanje od posta u mjesecu Ramazanu, tako da je moja preporuka svim muslimanima da bez jasnog opravdanog razloga ne propuštaju dane posta mjeseca Ramazana i druge ibadete koje smo činili i činimo u njemu, kao što je pojačani zikr, učenje Kur’ana, obavljanje redovnih farz namaza i što većeg broja nafila i teravije namaza, dijeljenje sadake, davanje zekata i sadekatu-l-fitra, jer su ramaznski dani posebna blagodat i prilika da popravimo naše stanje, očistimo se od grijeha, zaslužimo milost, oprost i zaštitu Uzvišenog Gospodara, koji daje bolest kao opomenu ili iskušenje onome kome On Uzvišeni želi.

PITANJE: S obzirom da je Islamska zajednica donijela odluku o zatvaranju džamija i otkazivanja džume namaza u njima, da li je dozvoljeno da se u kućama, tamo gdje za to postoje uslovi, obavlja džuma namaz za manji broj džematlija (članova porodice)?

ODGOVOR: Odluka Islamske zajednice da se zatvore džamije za džematsko obavljanje namaza u njima, uključujući i džumu, bila je u duhu preventivnih mjera koje su preporučila svjetska stručna tijela u cilju sprječavanja širenja virusa i prihvatio ih je čitav svijet, uključujući i najsvetija mjesta za svakog pripadnika islama, to jest Meka i Medina. Najveći vjerski autoriteti muslimana u svijetu i kod nas nisu htjeli niti smjeli biti neodgovorni i preuzeti na sebe rizik da se džamije ostave otvorene za džemat i namaz u njima, jer je poznato da se zbog neodgovornosti ili neznanja pojedinaca koji bi dolazili u džamiju moglo desiti da se zarazi veliki broj muslimana, što bi izazvalo velike probleme. Stoga je donijeta odluka o otkazivanju džume i preporuka da se dnevni namazi obavljaju u kućama, u kojima se također može obrazovati manji džemat od ukućana. Ova preporuka se odnosila samo na dnevne namaze, jer se za ispravnost džuma namaza uslovljava da se obavlja od strane vjerskog poglavara ili imama koji ima postavljenje od njega. Moja preporuka svima koji razmišljaju u tom pravcu jeste da to ne čine, jer rizikuju da okupljanjem u ovom slučaju, što sigurno neće biti samo ukućani već komšije i rodbina, mogu uzrokovati širenje virusa i nesagledive posljedice, a to je razlog zbog kojeg je Islamska zajednica zatvorila džamije. Svi oni koji su obveznici džume namaza neka u svojim kućama sa članovima svoje porodice obave podne namaz u džematu, neka u ovom danu pojačaju svoje ibadete, a svi skupa trebamo nastojati da svojim odgovornim ponašanjem doprinesemo da broj zaraženih ide silaznom putanjom, kako bi dočekali ublažavanje mjera vanrednog stanja, posebno stavljanje van snage zabrane okupljanja. Čim se to desi, Islamska zajednica će rado promijeniti privremenu odluku zabrane džematskog obavljanja namaza u džamijama. Molim Allaha Uzvišenog da nam se smiluje i da nam u zadnjoj trećini mjeseca Ramazana otvori vrata Svojih džamija, kako bi mogli uživati u ljepoti džemata i ibadeta u njima. Amin.