NAJČITANIJA KNJIGA KOJA SE ČITA BEZ RAZUMIJEVANJA

Hvala Allahu, Časni Kur’an je najčitanija knjiga na svijetu. Nažalost, on je ujedno i knjiga koja je najviše čitana bez razumijevanja. Većina muslimana ga čita bez razmišljanja o pročitanom, pa se stepen njegovog razumijevanja smanjuje. Zamislite kakva je ovo tragedija: čovjek dođe do Kur’ana i uči ga, a odlazi praznog srca, neprodr[1]mane duše i nepromijenjenog života! Uzvišeni Allah kaže: „Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete.“ (Ali Imran, 110)

Allah je muslimane nazvao najboljim narodom svih vremena, pod uslovom da naređuje[1]mo na dobro, odvraćamo od zla i vjerujemo u Allaha. Međutim, ukoliko ne učimo Kur’an sa razumijevanjem, kako ćemo naređivati na dobro, a odvraćati od zla!? Ako ne naređujemo na dobro i ne odvraćamo od zla, ne zaslužujemo titulu najboljeg ummeta. Dakle, sve se vraća na učenje Kur’ana sa razumijevanjem. Riječ Kur’an je izvedena od arapskog glagola kare’e, što znači: učiti, čitati, proklamovati. Kako možemo proklamovati Allahovu Knjigu ako je ne razumijemo!? Kur’an ima još jedno ime – Furkan / Rastavljač istine od neistine. Razliku između istine i neistine možemo razumjeti jedino ukoliko Kur’an čitamo sa razumijevanjem. Bez njegovog razumijevanja ne možemo ga koristiti kao kriterijum za razdvajanje istine od neistine. Pogledajmo kakva sve opravdanja muslimani koriste za svoj nemar i nečitanje Kur’ana sa razumijevanjem. “

NE RAZUMIJEM ARAPSKI JEZIK”

Ovo je najčešći izgovor. Danas na svijetu živi preko šest milijardi ljudi. Oko 25% svjetske populacije čine muslimani, skoro milijardu i po. Među muslimanskom populacijom oko 15% su Arapi. Osim njih, mali je broj nearapa koji razu[1]miju arapski jezik. Dakle, preko 80% muslimana ne razumije arapski jezik. Kad se čovjek rodi ne razumije nijedan jezik. Dijete postepeno uči maternji jezik i tako komunicira sa porodicom. Kasnije uči jezik i način iz[1]ražavanja okolnog društva kako bi što bolje komunicirao sa njima. Kasnije uči i jezik na kome stiče obrazovanje. Veliki broj ljudi na svijetu zna bar dva ili tri različita jezika. Ako smo spremni poznavati druge strane jezike, zar nije najpreče da poznajemo jezik na kome je Uzvišeni Allah objavio Svoju posljednju objavu!? Zašto ne obavežemo sebe da naučimo arapski jezik kako bismo razumjeli Kur’an? Učenje stranog jezika je mnogo lakše tokom djetinjstva. Međutim, starosna dob ne smije nikome biti prepreka činjenju dobra.

NAUČNIK KOJI JE ZBOG KUR’ANA NAUČIO ARAPSKI JEZIK

Najpoznatiji pozitivan primjer toga je dr. Maurice Bucaille, slavni naučnik i istraživač, dobitnik nagrade Francuske akademije nauka za doprinos medicini. Dr. Bucaille je bio zadužen za ispitivanje mumije Manapta, faraona spomenutog u Bibliji. Mumija je pronađena u Dolini kraljeva. Kao kršćanin, dr. Bucaille je znao cijelu biblijsku priču o Mojsiju i Faraonu: More se razdvojilo da bi Mojsije i njegov narod mogli preći. Za njima je išao Faraon sa svojom vojskom. Čim su Mojsije i njegov narod prešli, more se zatvorilo, a Faraon i njegova vojska su se utopili. Za njega je pronalazak Faraonovog tijela bilo veliko otkriće. Kad je otišao u Saudijsku Arabiju tamo su mu rekli da to nije ništa novo, jer oni odavno znaju da je Faraonovo tijelo ostalo očuvano. U Časnom Kur’anu se kaže: „Danas ćemo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio poučan primjer onima poslije tebe – ali mnogi ljudi su ravnodušni prema Našim poukama.“ (Junus, 92) Dr. Bucaille je bio šokiran! „Otkud ovaj podatak u knjizi staroj 14 vijekova!? Kako je tada neko mogao znati da će Faraonovo tijelo biti sačuvano kao pouka ljudima, a da to nije spomenuto u Bibliji!?“ To ga je potaknulo da pročita prijevod značenja Kur’ana. Kad je pročitao Kur’an bio je tako oduševljen da je htio učiniti još nešto kako bi što bolje razumio Kur’an. Sa svojih 50 godina starosti naučio je arapski jezik. Zamislite, jedan kršćanin uči arapski jezik samo da bi bolje razumio Kur’an. Pošto je analizirao Kur’an, izjavio je: „Kur’an je u savršenom skladu sa potvrđenim naučnim činjenicama, dok je, nažalost, Biblija puna dijelova koje nisu u skladu sa naukom.“ Nakon što je obavio sva istraživanja, napisao je knjigu „Biblija, Kur’an i nauka“. Ne očekujem da svi muslimani budu takvi entuzijasti kao što je dr. Bucaille bio, ali opet nemaju opravdanje. Ako ne razumiju arapski jezik, ne mogu se pravdati da ne razumiju Kur’an, jer postoje prijevodi njegovog značenja na skoro svim jezicima svijeta.

KUR’AN JE NEMOGUĆE PREVESTI

Mevlana Abdul-Medžid Dariabadi kaže da je Kur’an knjiga koja se najteže prevodi na strane jezike. Njegov stil je božanski, uzvišen, neprevodiv i nedostižan. To ga čini jako teškim za prevođenje. Ne samo da je teško, već je i nemoguće potpuno ga prevesti. Ipak, hvala Allahu, mnogi učenjaci su svoj životni vijek posvetili što boljem prevođenju Kur’ana, tako da imamo prijevod njegovog značenja na skoro svim jezicima. Moram napomenuti da nijedan od tih prijevoda nije u potpunosti prenešeno značenje Kur’ana sa arapskog na drugi jezik, jer je prijevod ljudsko djelo, a Kur’an je Božja riječ. Uprkos tome, prijevodi značenja nam omogućavaju bar osnovno razumijevanje Kur’ana.

“MNOGO SAM ZAUZET”

Ovo je čest izgovor za nečitanje makar i prijevoda Kur’ana. Nemamo vremena od studija, nemamo vremena od posla i od drugih obaveza. Decenije provodimo proučavajući razne knjige u školi i na fakultetu samo da bismo stekli bolje zvanje i zanimanje. Zar nemamo vremena čitati Poruku našeg Stvoritelja, Uzvišenog Allaha!? Koliko nam vremena treba da bismo pro[1]čitali Kur’an? Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Ko prouči Kur’an za manje od tri dana, nije ga razumio.“ (Et-Tirmizi) To znači da je moguće za najmanje tri dana proučiti Kur’an sa razumijevanjem. Ako svakoga dana proučite jedan džuz, za mjesec dana ćete proučiti cijeli Kur’an. Stepen koji steknemo nakon koledža i fakulteta možda će nam pomoći na ovom svijetu, a možda neće. Na hiljade je visokoškolovanih ljudi koji su bez posla. A ako vas visoko obrazovanje ne približi Allahu, Stvoritelju svega, onda vam obrazovanje neće koristiti na Onom svijetu.

Glas islama, 247, R: Prijevodi,  Iz knjige Vjera za sva vremena Preveo: Senad Redžepović