PITANJE: Kakav je status pametne i punoljetne osobe koja namjerno, bez šeriatski opravdanog razloga, ostavlja post?

ODGOVOR: Post je jedan od pet ruknova islama, što znači da njegovo neizvršavanje utiče na potpunost vjere. Ukoliko osoba, pri punoj svijesti, zaniječe bilo koji od pet temelja vjere: šehadet, namaz, zekat, post i hadž, ona prestaje biti musliman, tako da je potrebno da se iskreno pokaje, učini tevbu za taj postupak, kako bi se vratila u islam. Tevba podrazumijeva da oso[1]ba nakon nje izvršava ono od ibadeta i propisa što ranije nije, odnosno što je zanijekala. Osoba koja bez opravdanog razloga ne posti u Ramazanu, neposlušna je svome Gospodaru, izaziva Njegovu srdžbu, a posljedice toga su brojne i nesagledive, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ovosvjetske posljedice mogu biti različita iskušenja, kao što je: gubljenje nafake, glad, bolest, problemi u porodici, na poslu, nesreće raznih oblika, osjećaj izgubljenosti, nezadovoljstvo i slično. Što se Ahireta tiče, osoba koja namjerno ostavlja post kruni svoju vjeru, izostavlja njenu petinu, koju ne može nadoknaditi, čini veliki grijeh, kojeg nikada ne može poništiti, koji će je priti[1]skati na Sudnjem danu, jer Poslanik a.s. kaže: „Osoba koja namjerno, bez opravdanog razloga, propusti dan posta u Ramazanu, ne može ga nadoknaditi makar postila nakon toga čitav svoj vijek!“ Samo ovaj jedan hadis dovoljan je da se zapitamo otkud tolika hrabrost kod pojedinih muslimana da u mjesecu Ramazanu ne poste, otkud im smjelosti da izazivaju gnjev svoga Gospodara, ko im je zaštitnik koji im garantuje da ih baš taj grijeh i drskost prema Gospodaru neće uvesti u vatru i biti posljedi[1]ca njihove vječne patnje na ovom i na budućem svijetu!?

PITANJE: Da li je trudnica dužna pstiti?

ODGOVOR: Žena u bilo kojem mjesecu trudnoće dužna je postiti ukoliko joj post ne škodi. Međutim, ukoliko post škodi njenom ili djetetovom zdravlju – nije dužna, to jest ne smije postiti, jer ne smije svojim postupkom ugroziti trudnoću. Stoga je najbolje da trudnica ili dojilja konsultuju ljekara koji će utvrditi da li post škodi ili ne u tom periodu, tako da ukoliko se utvrdi da škodi neće postiti, već će propuštene dane nadoknaditi kasnije.

PITANJE: Može li se klanjati sabah namaz nakon sehura, prije nego što se čuje ezan?

ODGOVOR: Da bi se mogao klanjati sabah namaz, ili bilo koji drugi namaz, potrebno je da nastupi njegovo namasko vrijeme, a kada nastupi vrijeme namaza on se može obaviti bez obzira da li je to prije ili poslije ezana. Sabahsko vrijeme nastupa nakon zore, to jest nekoliko minuta nakon zadnjeg momenta do kojeg možemo uzimati hranu i piće. Tako da svako ko ustaje na sehur treba odložiti sehur do pred kraj njegovog vremena, nakon toga sačekati 10-15 minuta, oprati zube, pripremiti se za namaz, tj. uzeti abdest, proučii nešto od Kur’ana, ili činiti zikr, a potom klanjati namaz, pa tek onda leći i nastaviti spavanje.

PITANJE: Moram li izgovoriti nijet za post nakon sehura?

ODGOVOR: Nijet je jedan od ruknova posta, to jest nešto što se mora učiniti. Mjesto ishodišta nijeta jeste srce i razum, tako da osoba koja ustane na sehur s namjerom da posti dan koji nastupa, učinila je nijet koji je nužan za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu može se potvrditi i riječima, međutim, ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon sehura post neće biti pokvaren, već će biti ispravan.

PITANJE: Da li je potpun post onima koji ne ustaju na sehur?

ODGOVOR: Ustajanje na sehur jedna je od stvari na čije prakticiranje nas pod[1]stiče Poslanik a.s., ukazujući da je u njoj berićet, to jest blagoslov Uzvišenog Allaha. Prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: “Ustajte na sehur, tj. sufurajte, jer je u sehuru berićet!” Ustajanje na sehur ne znači da je osoba dužna jesti preko svojih mogućnosti, kako neki čine, već se sehurom može računati ustajanje da se popije nešto vode ili drugog pića, pojede nešto od hrane i slično, a da se nakon toga provede ostatak vremena do sabahskog namaza u zikru, učenju Kur’ana, ili nekom drugom korisnom poslu. U svakom slučaju, ustajanje na sehur neće pokvariti post ili negativno uticati na njega, ali će se smatrati pokuđenim ako osoba poslije toga trpi pojačanu glad i žeđ, ili prespava sehur i sabah namaz.

PITANJE: Kako ću postupiti ako se nenamjerno iftarim?

ODGOVOR: Osoba koja se nenamjerno, to jest u zaboravu iftari, prekinut će sa jelom i pićem odmah kada se sjeti da posti, nakon toga će nastaviti da posti i post će joj, inšaAllah, biti ispravan. Međutim, ukoliko osoba svjesna da posti, greškom, to jest bez namjere, pojede ili popije nešto od hrane i pića, kao npr. da tokom abdesta ili ispiranja usta voda prodre u organizam i slično, pokvarila je post i dužna je napostiti taj dan nakon isteka Ramazana.

PITANJE: Kada je zadnji rok za nadoknadu propuštenih dana iz mjeseca Ramazana koje osoba nije postila zbog opravdanog razloga?

ODGOVOR: Osoba koja je propustila određeni broj dana mjeseca posta dužna je nadoknaditi isti broj dana, i to po mogućnosti što prije, ne čekati da vrijeme prolazi, a da ona svoj dug ne izvršava, jer je životni vijek nešto u čemu čovjek nema udjela i ne zna koliko će trajati. Sva se islamska ulema slaže da je vrijeme nadoknade propuštenih dana posta period između dva Ramazana, a to znači da je zabranjeno bez opravdanog razloga odlagati nadoknađivanje dana posta nakon sljedećeg Ramazana, već se to mora učiniti prije. Ukoliko odlaganje bude uzrokovano opravdanim razlogom (bolest i sl.) onda nema grijeha i osoba je dužna napostiti onda kada joj se za to pruži mogućnost. U prvom slučaju osoba koja bez valjanog razloga odlaže nadoknađivanje, iako time čini ono što je zabranjeno, nije dolaskom novog mjeseca Ramazana oslobođena nadoknađivanja propuštenog, već je, iako je grešna zbog odlaganja, dužna napostiti propuštene dane posta nakon isteka mjeseca Ramazana koji je nastupio.

PITANJE: Koje kategorije bolesnika imaju pravo ne postiti u Ramazanu?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. govreći o postu kaže: „… a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana.“ Takođe kaže Uzvišeni: „Allah dž.š. želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.“ Iz citiranih ajeta se jasno razumije da bolesnik i osoba koja je na putu (musafir) imaju pravo ne postiti u toku mjeseca posta. Postavlja se pitanje kojim bolesnicima ili kojim vrstama bolesnika je dozvoljeno da ne poste? Odgovor na ovo pitanje daje stručno medicinsko lice (ljekar) koje najbolje poznaje prilike bolesnika i njihove mogućnosti, kao i to šta njihov organizam može podnijeti, a šta mu nanosi poteškoće i komplikacije. Stoga je dužnost bolesnoj osobi da po pitanju posta konsultuje stručnog i pouzdanog ljekara koji je neće nagovoriti na neposlušnost Gospodaru i postupiti onako kako on procijeni. Ukoliko post negativno utiče na zdravlje osobe, tj. pogoršava njenu postojeću bolest, osoba je dužna ne postiti, tj. zabranjen joj je post, jer u tom slučaju proizvodi suprotan efekat od onoga zbog kojeg je propisan od strane Allaha Uzvišenog, a to je: “Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.” To jest, Allah Uzvišeni želi da onaj koji izvršava propis posta osjeti radost, ljepotu i slast ovoga ibadeta, da osjeti blagostanje i puninu, a ne bol, slabost ili tegobu, tako da ljudi koji imaju opravdanih razloga, kao što je bolest, iznemoglost zbog starosti i sl., trebaju biti realni i ne ići preko svojih mogućnosti u ibadetu, već prihvatiti olakšice koje je Uzvišeni dao, jer su Allahu dž.š. dragi i oni koji izvršavaju propise i oni koji koriste Njegove olakšice koje je dao onima koji ih zaslužuju.

PITANJE: Šta će učiniti osoba koja se u toku dana posta razboli?

ODGOVOR: Osoba koja se razboli u toku dana posta može prekinuti post, odnosno popiti lijek, kako se njena bolest ne bi pogoršala. Propušteni dan posta će nadoknaditi nakon Ramazana, dan za dan. PITANJE: Da li injekcija u toku dana posta kvari post?

ODGOVOR: Stavovi islamskih pravnika po ovom pitanju su različiti. Jedan od onih koji smatraju da injekcije koje osoba ne može izbjeći, zbog svog zdravstvenog stanja, neće pokvariti post jeste dr. Jusuf el-Karadavi. On kaže da injekcija, bez obzira da li se dala u venu ili mišić, neće pokvariti post. (Fetava muasire 1. dio, 305. str.)

Mi savjetujemo svakome ko može izbjeći injekcije u toku dana posta da to učini, jer će time svoju savjest smiriti i otkloniti svaku sumnju po tom pitanju. Ukoliko ne postoji način da se odloži injekcija do poslije iftara, jer se radi o injekciji koja je lijek i od nje zavisi poboljšanje ili pogoršanje zdravstvenog stanja, onda će je osoba primiti i ona mu inšaAllah neće pokvariti post. Ukoliko se pak radi o injekcijama, to jest infuzijama, sa hranjivim sastavom, koje mogu u potpunosti zamijeniti obrok koje osoba s tom namjerom