Preispitivanje samog sebe

U Kur’anu stoji: “Tako Mi Gospodara tvoga, njih ćemo sve na odgovornost pozvati za ono što su radili.” (El-Hidžr, 92-93)

I Allah tvrdi: “I sigurno ćemo pitati one kojima smo poslanike slali, a pitat ćemo, doista, i poslanike, i izložit ćemo im, pouzdano, sve što o njima znamo, jer Mi nismo odsutni bili.” (El-E’araf, 6-7)

Imam Ahmed kaže da je hazreti Omer r.a. rekao: “Obračunavajte sami sebe prije nego budete obračunani, izvagajte sami sebe prije nego budete izvagani. Doista će vam sutra na Obračunu biti lakše ako obračunate sebe danas. Ukrasite se za najveće izlaganje Tog dana kada ćete biti izloženi i ništa nećete moći sakriti.”

Hasan el-Basri je rekao: “Nećeš sresti vjernika, a da ne preispituje samog sebe: ‘Šta sam htio mojim riječima, šta sam htio mojim jelom, šta sam htio mojim pićem’, a pokvarenjak stalno ide naprijed ne svodeći računa sa samim sobom.”

Uslovi olakšanja obračuna na Sudnjem danu

Hasan el-Basri je rekao: “Vjernik vodi brigu o svojoj duši. Obračunava je radi Allaha. Doista će na Sudnjem danu biti olakšan obračun ljudima koji su obračunavali sebe na dunjaluku, a bit će otežan onima koji to nisu činili. Kada vjernika nešto iznenadi i svidi mu se, on kaže: ‘Tako mi Allaha, želim to i doista mi treba, ali, tako mi Allaha, to nije ostvarivo. Između nas se nešto ispriječilo.’

A kada mu nešto izmakne, vrati se sebi i kaže: ‘Šta sam time htio? Šta imam ja sa tim? Tako mi Allaha, neću se nikad vratiti ovome.’

Vjernici su ljudi koje je Kur’an zaustavio, ispriječivši se između njih i njihove propasti. Vjernik je zarobljenik na dunjaluku. Teži da oslobodi svoju dušu i neće se osjećati sigurnim dok ne sretne Allaha. On zna da će biti odgovoran za svoj sluh, vid, jezik i sve dijelove tijela.”

Duša koja sebe kori

Šeddad ibn Evs kaže da je Muhammed a.s. rekao: “Pronicljiv je onaj koji pokori svoju dušu (nefs, ego) i radi za Onaj svijet, a slab je onaj koji daje da njegova duša slijedi svoje prohtjeve, a nada se od Allaha (milosti i oprostu).”

Se’id ibn Džubejr r.a. je rekao: “Upitao sam Ibn Abbasa: ‘Šta je ona duša koja sebe kori?’ ‘To je duša koja puno sebe grdi’ – odgovorio je.”

Mudžahid kaže: “Duša se kaje zbog onoga što je propustila i kori sebe zbog toga.”

Katade je rekao: “Nefs je sklon kvarenju.”

Ikrime kaže: “Duša sebe kori i za dobro i za loše.”

Ata’ prenosi od Ibn Abbasa r.a.: “Svaka duša će koriti sebe na Sudnjem danu. Korit će dobročinitelja zato što nije povećao dobročinstvo, a korit će i zločinca zato što nije napustio loš put.”

Hasan el-Basri je kazao: “Tako mi Allaha, vjernika ćeš vidjeti kako uvijek kori svoju dušu, smatrajući da ga je u svemu uskratila, kaje se i kori sebe, a pokvarenjak se ne osvrće, niti je kori.”

Bit će pitani iskreni o iskrenosti svojoj

Uzvišeni kaže u Kur’anu: “Da bi upitao iskrene o iskrenosti njihovoj.” (El-Ahzab, 7)

Pobožni su zabrinuti: Ako će iskreni biti upitani i obračunavani za svoju iskrenost, šta će tek biti sa lažovima?

Mufessir Mukatil ibn Sulejman Semerkandi je kazao: “Riječi Uzvišenog Allaha: – Uzeli smo zavjet od njih (El-Ahzab, 7) znače da će Allah pitati iskrene (tj. vjerovjesnike) o dostavljanju Poslanice.”

El-Mudžahid o tome kaže: “Pitat će one kojima je od poslanika dostavljeno da li su prenijeli poslanicu, kao što će i poslanike pitati da li su dostavili od Allaha.”

Učeni su pojasnili: Ispravno je da ajet govori i o jednima i o drugima, jer iskreni su i poslanici i oni kojima je dostavljena poslanica. Zatim će pitati one do kojih je stigla poslanica šta su odgovorili poslanicima a.s.

Uzvišeni kaže: “A na Dan kad ih On pozove i upita: – Šta ste poslanicima odgovorili?” (EI-Kasas, 65)

Svi će biti pitani za sve

Allah dž.š. kaže: “Zatim ćete toga dana za sladak život biti pitani sigurno!” (Et-Tekasur, 8)

Katade kaže: “Za dvije stvari će biti pitani i prvi i kasniji: ‘Šta ste obožavali?’ ‘Šta ste odgovorili poslanicima?’ Bit će pitani o obožavanom i o obožavanju.

Zuko Džumhur: ”Nisam tako loš”

U jednom razgovoru rečeno je mudrom Zuki Džumhuru: “Za Vas svi kažu da ste dobar čovjek?”

Odgovorio je vrlo jasno: “Nije tačno. Apsolutno nije tačno. U meni ima zla makar koliko i u drugim ljudima. Ono gdje bih sam sebi odao izvjesno priznanje, to je rigorozna odluka, odnosno sposobnost da kontroliram sebe i sopstveno zlo. U meni kuljaju ljubomora, zavist, podlost, poriv za osvetom, proplamsaji ljute mržnje. Da ih ne kontroliram, imali biste posla s jednim od najlošijih ljudi koje ste ikada upoznali. Kontrola, to je ključna riječ.”

Upitan je Zuko: “Pa zar to nije glavna odlika dobrog čovjeka, da nadzire i kontrolira svoje zlo?”

Reče Zuko: “Možda i jeste, ali ako već pričamo o meni, to ne mogu reći ja, već samo neko drugi. Ja u sebi nosim neke druge ideje. Dobar čovjek ne postoji – to je zabluda loših ljudi. Dobar čovjek je vještačka tvorevina, rezultat teške unutrašnje borbe sa samim sobom. Kada bi ta sumnjiva pojava, koju nazivate dobrim čovjekom, bar odškrinula pendžere svog unutrašnjeg svijeta, vidjeli biste da je unutar svih nas manje ili više isti kal, sazdan od sličnih nekvaliteta. Zato bih radije, umjesto o dobrom, govorio o pametnom čovjeku. Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov – ti ga plijeviš, a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mahane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe. I tu ti je možda ključ. Ako potamaniš dovoljno svojih zala, ako ih nekako turiš pod kontrolu, onda ispod njih izbije vedrina. Pojavi se osmijeh. Najljepši prizor na nekom čovjeku je njegov osmijeh. Razvučeš ove svoje žvalje od uha do uha i kažeš sebi: – Pa, miša mu, možda baš i nisam ispao tako loše…” (Ozren Kebo: Tako je govorio Zuko Džumhur, Magazin Gracija)

Pazite, upozorio je Louis Pasteras (Luj Paster)

”Pazite na svoje misli, one postaju riječi. Pazite na svoje riječi, one postaju djela. Pazite na svoja djela, ona postaju navike. Pazite na svoje navike, one postaju karakter. Pazite na svoj karakter, on postaje tvoja sudbina!”

“Previše je negativnosti u svijetu. Pobrinite se da joj bar ne doprinosite.” (Germany Kent)

Glas islama 358, R: Duhovnost, A: Mr. Muharem-ef. Omerdić