Hvala Allahu. Neka su mir i spas na Alla[1]hovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. „Uči, u ime Gospodara tvoga Koji stvara. Stvara čovjeka od zakvačka. Uči, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji je čovjeka poučio onome što ne zna.“ (El-Alek, 1-5) Gospodaru, raširi moja prsa, olakšaj zadatak moj, otkloni čvor sa jezika mog, da bi razumjeli govor moj.

KOMBINACIJA UTICAJA

Mediji se definišu kao sredstva masov[1]ne komunikacije. Mogu se podijeliti u dvije kategorije: elektronske i neelektronske. Također, mogu se podijeliti na periodične i neperiodične. Analizirajmo, najprije, šta su neelektronski mediji. To su mediji koje čine štampani materijali. Neperiodični neelektronski me- diji se objavljuju i javljaju u nepravilnim vremenskim razmacima. Primjer toga su pamfleti, brošure, knjige i slično. Periodične neelektronske medije čini literatura koja se redovno štampa. Primjer toga su godišnjaci i periodični časopisi koji izlaze jednom mjesečno, sedmično ili dnevno. Elektronski mediji se, također, mogu podijeliti na periodične i neperiodične. Neperiodične medije čine audio i video materijal, kompjuteri, internet i slično.

Svaku od ovih kategorija možemo dalje dijeliti po raznim osnovama. Audio materijal se prenosi pre[1]ko audio-kaseta, kompakt-diskova i drugih. Video materijal možemo podijeliti na igra- ne filmove, dokumentarce i slično. Kompjuterski podaci se prenose preko CD ili DVD ROM-ova i tako dalje. Periodične elektronske medije čine vijesti, serije i drugi redovni televizijski, radijski, satelitski, kablovski i in- ternet materijal. Naučna istraživanja su pokazala da se nivo koncentracije korisnika medija razliku- je zavisno od tipa medija kojeg prati.

Dok čitate nešto, na sadržaj zadržavate oko 10% misli. Dok slušate, pažnja se povećava na 20%. Oko 30% pažnje posvećujete vizuel- nom prikazu bez zvuka. Dok istovremeno slušate i gledate neki sadržaj, pažnja se po[1]većava na 50%. Zbog toga, najbolja meto- da zaokupljanja što većeg procenta pažnje postiže se objedinjavanjem sva tri načina percepcije.

UTICAJ MEDIJA

Uticaj neperiodičnih medija je znatno manji od periodičnih. Mediji poput brošura, knjiga, audio i video kaseta imaju ogra[1]ničen domet. Ograničen im je i tiraž, koji u normalnim uslovima ne prelazi nekoliko desetina hiljada. U poređenju sa ovakvim medijima, periodični imaju znatno veći uticaj i domet. Neke dnevne novine se štampaju u stotinama hiljada primjeraka svakoga dana. Što je kraći interval perioda objavljivanja takvih medija, veći je njihov uticaj na mase ljudi. Na dnevnom planu, periodični mediji imaju znatno veći uticaj na ljude od neperiodičnih. Neperiodični mediji mogu govoriti o novim filozofijama i idejama, ali se periodični bave svakodnevnim životima ljudi. Do prije nekoliko decenija najveći uticaj na mase imale su dnevne i nedjeljne novine. Vremena su se promijenila, pa danas na globalnom planu najveći uticaj na svakodnevnicu ljudi imaju satelitski TV-programi. Na lokalnom planu novine su zadržale naj- veći uticaj. Vratimo se sada temi: Mediji i muslimani.

POČAST I ODGOVORNOST

Riječ islam potiče od riječi selam, koja znači mir i predanost Bogu. Drugim riječima, islam znači mir koji se postiže preda- nošću Bogu. Osoba koja se potpuno pokori Božjoj volji zove se musliman. Ovo predava- nje sam počeo ajetima iz Časnoga Kur’ana: „Uči, u ime Gospodara tvoga Koji stvara. Stvara čovjeka od zakvačka. Uči, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji je čovjeka poučio onome što ne zna.“ (El-Alek, 1-5) Prva naredba koju Uzvišeni Allah propsuje u Kur’anu nije bila obavljanje namaza niti davanje zekata, već Ikre/Uči, čitaj! Nažalost, većina današnjih muslimana kao da govore: La ikre!/Ne uči! Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže u hadisu kojeg bilježi El-Bejheki da je dužnost svakog muslimana i musli- manke da traže znanje. Znanje i mudrost zauzimaju veoma visoke pozicije u kući islama. Nažalost, nalazimo da većina mu- slimana ne prakticira ovu strogu islamsku obavezu. Uzvišeni Allah kaže: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio…“ (Ali Imran, 110)

Ovo je veliko priznanje i velika čast uka- zana muslimanima. Najbolji narod. Ali, zapamtite: gdje god se ukazuje čast, slijedi neka odgovornost. Nema priznanja bez odgovornosti. Direktor škole je na višem položaju od nastavnika.

Nastavnik je na višem položaju od domara. Međutim, direktor ima veću odgovornost od nastavnika. Nastavnik ima veću odgovornost od domara. Kada Allah kaže: Vi ste najbolji narod, zar mislite da nemamo najveću odgovornost? Ta odgovornost je navedena u istom ajetu: „…tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete.” Drugim riječima, prozvani smo najboljima zato što naređujemo na dobro, a odvra- ćamo od zla i vjerujemo u Allaha. Ukoliko ne ispunimo taj uslov, nemamo pravo nazvati se najboljim narodom. Nemamo, čak, pra- vo nazvati se muslimanima, jer je jedan od uslova ispravnog islama činjenje da’ve/mi- sionarstva. Kad god sretnete nemuslimana, morate mu prezentirati islam. Pošto živimo u vremenu nauke, tehnologije i masovnih komunikacija, da bismo bili najbolji ummet moramo biti najbolji i u medijima. Po do- stignućima u sredstvima masovne komunikacije moramo biti broj jedan. Nažalost, nismo. Ne samo da ne izvršavamo obavezu pozivanja u islam na najbolji način, već smo po pitanju medija u poziciji koja se graniči sa patetikom. Analizirajmo stanje u neelektronskim medijima.

Glas islama, 261, Preveo: Senad Redžepović

Nastavit će se..