Vizija koju Kur’an nudi muslimanima jeste da budu milost svjetovima. Sadašnja slika mu slimana ne reflektuje sliku koja je u skladu sa kur’anskom vizijom. Muslimani su prošli proces deka dence proteklih nekoliko stoljeća što ih je odvratilo od realizacije kur’anske vizije. Takvo stanje zahtijeva pitanje šta su uzroci dekadence i neuspjeha musli mana da primjene kur’ansku viziju. Analiza stanja Arapa prije Objave, kao i društvenih faktora koje je Muhammed a.s. nastojao izmijeniti daju najbolji od govor. Kada je Muhammed a.s. počeo sa misijom islama njegovo društvo je bilo u socio-ekonomskom i poli tičkom okruženju koje je bilo nepovoljno za razvoj islamske civilizacije. Ključne karakteristike društva bile su bratoubilački ratovi, teška klima, veliko siro maštvo kombinovano sa flagrantnom podjelom pri hoda i bogatstva. Obrazovanje je bilo na izuzetno ni skom nivou tako da nije postojao nijedan znak koji bi ukazao na moguć razvoj u budućnosti. Arapsko druš tvo nije posjedovalo intelektualne niti materijalne re surse koje su posjedovali njihove komšije, Sasanidska i Perzijska imperija. Iako iscrpljene dugim i destruk tivnim ratovima ove imperije su i dalje bile naučno, ekonomski i vojno moćnije. Imajući u vidu navedeno, nameće se pitanje: Šta je to što je dovelo do promje ne u kvalitativnom smislu beduinskog društva do te mjere da ne samo da je nadvladalo svoje hendikepe već je donijelo i revolucionarne promjene u društvi ma koja su bila pod uticajem islamske vlasti? Mnogi zapadni znanstvenici, poput Tojnbija, Hitija, Hodžso na, Beka i Luisa tvrdili su da je islam odigrao ulogu pokretačkog mehanizma u usponu muslimanskih društava. Kako je islam uspio izvršiti takve revoluci onarne promjene u društvu? Ono što je islam uradio bilo je aktiviranje svih faktora razvoja u pozitivnom smjeru. Islam je dao maksimalnu pažnju ljudskom faktoru koji predstavlja primarnu snagu uspona i pada svakog društva. Islam je promijenio ljude, uz digao ih moralno i materijalno, učinio ih boljim i re formisao sve faktore koji su uticali na stanje društva. Revolucionarni svjetonazor promijenio je pogled lju di na život unošenjem smisla ljudskom životu. Islam ih je učinio jednakim kao namjesnicima Stvoritelja univerzuma. Islam im je donio dignitet, jednakost, samopoštovanje bez obzira na pol, rasu, bogatstvo ili poziciju. Islam je donio svetost života, imovine, ča sti i dao posebno mjesto znanju, naglašavajući nje govu važnost u prvim ajetima Objave. Žena je dobila mjesto poštovanja dostojno, tretirajući je kao sestru (ne kao roba čovjeku) i naredio čovjeku da lijepo sa njom postupa. Islam je donio adekvatan odgoj dje ce što je jedan od važnih ciljeva Šerijata kako bi osi gurao generacije koje će efikasno ponijeti temelje razvoja. Donio je i balansirani stav između materijal nog i duhovnog života, naglašavajući da su oba od suštinske važnosti za razvoj i blagostanje društva. Na taj način, zanatlija, trgovac, poljoprivrednik dobili su veći nivo respekta u zajednici. Islam je zamijenio lo jalnost plemenu lojalnošću Allahu, proširio horizonte pojedinca sa personalnog na ummetski nivo gdje svi ispovijedaju istu vjeru i po kojoj su svi braća. Kur’an posebno naglašava pomoći ugroženog i uzdignuti slabog i ugljetavanog. Naravno, islam nije to ostvario eliminirajući bogate i moćne ili uništavanjem privat ne svojine i slobodne trgovine. Islam je u tome uspio obezbjeđujući pravdu, društvenu solidarnost i blago stanje za sve, nudeći moralne vrijednosti na osnovu kojih je pojedinac bio svjestan svoje odgovornosti prema komšijama i sugrađanima. Sve to je dopri nijelo da ljudi budu privrženi islamskim učenjima. Islam je, iznad svega navedenog, ponudio efikasnu vlast kako bi obezbijedio dominaciju ne samo prava već i pravde i socio-ekonomskog rasta. Islam je za garantovao slobodu svakom pojedincu i spriječio ko rupciju, proizvoljnost i despotizam. Uspostavljen je pravni sistem, a razlog uspjeha političkog i pravnog sistema bila je moralna revolucija koju je Muhammed a.s. izveo. Ljudi koji su bili na odgovornim pozicijama nisu bili samo kompetentni već i moralno odgojeni i nekorumpirani. Imajući u vidu navedeno, zapadni autori kažu da svi faktori koji su omogućili Evropi da uspije bili su prisutni u islamu mnogo ranije. Uostalom, Uzvišeni nas podsjeća: „I ne tugujte, i ne žalostite se. Vi ćete biti prvi (pobjednici) ukoliko budete pravi vjernici.“ (3:139)

Glas islama, 235, R: Ahlak, A: Almir Pramenković