Pod pojmom Objava najčešće se misli na Kur’an koji je objavljen preko posljednjeg Allahovog poslanika, Muahmmeda a.s., cijelom čovječanstvu. Kur’an je jedina objava koja je sačuvana u izvornom obliku bez ikakvih preinaka, izmjena i iskrivljivanja. Kur’an je najprije izuzet iz Levh-i mahfuza i spušten na nama najbliže nebo, odakle je, u periodu od 23 godine, postepeno objavljivan Allahovom poslaniku Muhammedu a.s. Kur’an sadrži upute, pouke, poruke, propise po kojima ljudi trebaju organizirati svoj život. Kur’an sadrži propise o postu kao trećoj glavnoj islamskoj dužnosti koju izvršavamo u toku Ramazana.

Ramazansko vrijeme je blagoslovljeno, jer je u njemu objavljen Kur’an koji oblikuje i daje smisao života svakom čovjeku koji želi poslušati njegove upute i smjernice. Bez Božije objave čovjek bi bio izgubljen u tami i stranputici koja bi ga odvela u propast. Ramazan, Objava i post daju nam smirenost, zadovoljstvo, ljepotu života i jačaju našu ljudskost, čestitost i bogobojaznost, štite čovjeka od grijeha, osvježavaju naše biće, te duhovno čiste i osvjetljavaju srca i duše. Allah dž.š. ističe mjesec Ramazan (mjesec posta) ispred drugih mjeseci time što ga je odabrao za objavu Kur’ana. Allah dž.š. u Svojoj plemenitoj Knjizi kaže:

„U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga posti, a ko bolestan bude ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti. Allah hoće da vam olakša, a ne da teškoće imate, da određeni broj dana ispunite i da Allaha veličate za uputu koju vam je dao, te da zahvalni budete.“ (Korkut Besim, Kur’an s prijevodom, El-Kalem, Sarajevo, 2017, El-Bekare, ajet 185, str. 28)

Ibn ‘Abbas kaže: „Džibril je spušten sa cijelim Kur’anom na dunjalučko nebo, pa ga je prenio melekima pisarima, a nakon toga je dostavljao Muhammedu a.s. iz dana u dan jedan, dva, tri ajeta i suru. (Tefsir Ibn ‘Abbas, Libris, Knjiga VI, Sarajevo, 2007, str. 127)

Ibn Kesir, pojašnjavajući ovaj ajet, kaže: „Allah dž.š. je objavio Kur’an kao uputu srcima robova Svojih koji ga vjeruju, prihvataju i slijede. Osoba koja bude kod kuće na početku mjeseca Ramazana, bude zdrava, obavezna je da posti mjesec Ramazan. Međutim, Gospodar je dao olakšicu za one osobe koje su bolesne i na putu, da ne poste, kao vid olakšanja i milosti prema robovima, pod uvjetom da to nadoknade.“ (Muhamed Nesib er-Rifa’i, Tefsir ibn Kesir, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, II izdanje, Sarajevo, 2002. god, str. 742)

Obaveza napaštanja propuštenih dana ramazanskog posta nije vremenski precizirana obaveza, ali je poželjno da se propušteni dani naposte prije dolaska novog Ramazana. (Purdić Ahmed i Subašić Elvedin, Ramazan najdraži gost u našem domu, Priredila: Redakcija IIN Preporod, Media centar IZ-e u BiH, Sarajevo, 2020, str. 22)

Prenosi se od Ibn Abbasa da je rekao: „…Džibril se susretao s njim (Poslanikom a.s.) svaku ramazansku noć sve do kraja mjeseca. Tada mu je Allahov Poslanik a.s. učio Kur’an.“ Svakodnevni susret Poslanika a.s. s Džibrilom još više ga je podsticao na činjenje dobra. (Muhamed b. Ismail el- Buhari, Sahihu-l-Buhari, Zbirka III, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, 2009, br. hadisa 4997, str. 966 i 967)

Post u mjesecu Ramazanu ima svoju veliku vrijednost. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik a.s. rekao: „Ko bude postio Ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.“ Vjerujući da je post mjeseca Ramazana farz – stroga obaveza, želeći doći do nagrade koju sa sobom nosi ovaj mjesec, posteći rado, ne mrzeći i ne prezirući post. (En-Nevevi, Jahja b. Šeref, Vrtovi pobožnosti, Udruženje „Orijent“, Sarajevo, 2017, br. hadisa 1219, str. 555)

Objava i post okrepljuju, produhovljuju i energiziraju čovjekovu dušu i srce koji su zamoreni i repetitivni od dunjalučkih problema, dajući im izlaz i snagu da prevaziđu i prevladaju sva iskušenja koja su ih zadesila na dunjaluku. Slijedeći kur’anske upute, vjernik razvija i oblikuje svijest o Allahu dž.š., a post je test čovjekove svijesti koja se razvila o Allahu dž.š. Ramazan nas podsjeća na milost i oprost od našeg Gospodara, zato ga treba iskoristiti u postu i ibadetu kako bismo zadobili milost Božiju.

S druge strane, post se može realizirati samo onda ako je vjernikova svijest toliko narasla da mu je dovoljna samo pomisao na Allahovu kontrolu, tj. da je potpuno svjestan i uvjeren da ga Allah u svakom trenutku vidi, iako on Njega ne vidi, te da Allah zna njegove misli, a kamoli postupke. Allah dž.š. je propisivao ono što je bilo primjereno trenutnom stepenu svijesti i spremnosti muslimana da to odmah prihvate i primijene u praksi. (Internet: https://izbih.no/2020/06/07/2-2-islamski-propisi-o-postu/, pristupljeno, 14.01.2026. godine)

Kur’an i post popravljaju i usavršavaju duhovnost kod čovjeka, kreirajući i unapređujući njegove moralne vrijednosti, razvijajući čvrste i jake temelje njegove opstojnosti na obadva svijeta. Kur’an nam govori da je post propisan radi bogobojaznosti, a ne zbog toga da ljude pati, niti da ih izgladnjuje. Kur’anom i postom se odgajaju, indoktriniraju, čiste duše i srca, a s druge strane ljudi se duhovno razvijaju i postaju vjerski jači i snažniji. Kur’an kao objava i post kao stroga obaveza – farz su povezani, jer objava Kur’ana je počela u mjesecu Ramazanu, a post u Ramazanu je propisan svakom punoljetnom, zdravom i pametnom muslimanu i muslimanki koji se nalaze kod kuće i stroga je obaveza (farz) postiti od zore do zalaska sunca.

Gospodaru, učini nas od Tvojih iskrenih robova i uvedi nas u Džennet. Amin.

Glas islama 364, a: dr.hfz. Maid Ibrahimović, r: tema broja