POGODAK U METU
Ovo je pitanje koncepta o kome ne govore samo jedan ili dva ajeta. Bukvalno, na desetine ajeta govore o konceptu musibeta. Objasnit ću šta znači arapska riječ musibet, mada su mnogi već upoznati sa njenim značenjem: nesreća, nezgoda, strašna stvar. Međutim, u arapskom jeziku riječ musibet potiče od glagola isabe – pogoditi u metu. Kada gađaš metu i pogodiš je perfektno, to se u arapskom zove savab, što je izraz koji Arapi koriste kao sinonim za sahih – ispravno. Dakle, pogoditi cilj tačno u metu je isabe. Shodno tome, riječ musibet označava nešto što te je pogodilo i pogodilo te tačno gdje treba. Uzvišeni Allah nas u Kur’anu navodi na korištenje ove riječi, iako postoje izrazi poput:
karihe, sadise, vaki’a, su’un – sve izrazi kojiž znače nešto loše i strašno. Allah ne koristi ove izraze, već u najvećem broju slučajeva koristi izraz musibet. Zašto? Zato što, kada je u pitanju Allahovo određenje, to što te je zadesilo je poput strijele koja je trebala da te pogodi u precizno određenom momentu, mjesto, način i intezitetom. Sve je to određeno i perfektno je pogodilo metu. Ujutru ti se na automobilu pokvario mjenjač. Kao rezultat toga, zakasnio si na važan sastanak. Kao rezultat toga, izgubio si posao. Kao rezultat toga, ostao si bez para.
Kao rezultat toga, raspao ti se brak… Ja sam, zapravo, upoznao jednog mladog čovjeka koji je imao problem sa pasošem. Kao rezultat tog problema, ostao je bez pasoša. Kao rezultat toga, izgubio je posao u drugoj državi. Kao rezultat toga, imao je ozbiljne probleme u braku. Kao uzročnika svih nezgoda, krivio je administraciju zbog problema sa pasošem. To i mi radimo, povezujemo stvari po principu „uzrok i posljedica“. Međutim, sve poteškoće na koje nailazimo su pojedinačno moguće samo zato što ih je Allah omogućio. Drugi ljudi upadaju u iste situacije kao i vi, ali krajnji ishod se razlikuje od vašeg. Lanac događaja nije isti. Uzvišeni Allah je za njih odredio nešto drugo. Dakle, to je prvo što morate znati o riječi musibet – to je nešto što je namijenjeno samo vama, vi ste cilj.
ČESTITAJ STRPLJIVIMA
Od desetine ajeta koji govore o musibetu, dva ne smijemo nikada zaboraviti. Uzvišeni Allah kaže u ajetima koje smo spomenuli na početku: …a ti obraduj strpljive (čestitaj im). Kako čudan jezik Uzvišeni Allah koristi! Kada naiđemo na iskušenje, treba da imamo sabur. Nema potrebe za saburom kada ste sretni. Morate imati sabur kada ste uznemireni,
kada nešto ne valja, kada nešto krene po zlu. Nešto se dogodilo i niste spremili posljednji ispit, niste položili godinu – tada morate imati sabur. Kada se razbolite, morate imati sabur.
Kada vam se bilo šta loše dogodi, morate imati sabur. Kada sam u teškoj situaciji u kojoj moram imati sabur, kada me nevolje spopadaju, nije običaj da dođete i kažete mi: „Čestitam!“ To nema smisla! Više ima smisla ako mi kažete: „Brate, znam da si u teškoj situaciji. Žao mi je. Budi strpljiv.“ Kada tako govorite nekome, ne smiješite mu se, niti mu čestitate. Kada upućujete čestitke jedni drugima? Čestitate čovjeku koji je uspio, kome se neki veliki plan ostvario. Ali, pogledajte kako Uzvišeni Allah govori: Čestitaj onima koji imaju sabur. Subhanallah! Zašto? Zbog načina na koji vjernik treba da razmišlja. Možda je cilj svih nevolja kroz koje prolaziš samo jedna stvar: da imaš sabur. Jer, ako stekneš sabur, zaslužuješ da ti se čestita. Mi imamo neke druge ciljeve. Možda je moj cilj bio da se zaposlim. Možda mi je cilj bio da ostvarim neku kupoprodaju. Ali, Allah je imao cilj da steknem sabur. To je veći cilj od svega spomenutog. Ako postigneš taj cilj, treba ti čestitati. Imamo gomilu različitih ciljeva u glavi, beskrajne liste očekivanja, ali ništa od toga nije vrijedno u usporedbi sa najvećim dostignućem, a to je sabur. Već u sljedećem ajetu, Uzvišeni Allah nas uči ko su ti ljudi koji zaslužuju čestitke Oni koji, kada ih musibet zadesi, samo
kažu: – Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!
VJEROVJESNIKOVA ČESTITKA
Obratite pažnju na način izražavanja. Uzvišeni Allah nije rekao: „…nakon što ih musibet zadesi“, niti „…pošto ih musibet zadesi“, već upućuje na momentalnu reakciju, refleks: „…
istog momenta kada ih musibet zadesi“, samo kažu: – Mi smo, bez sumnje, Allahovi i mi ćemo se, bez sumnje, Njemu vratiti. Dakle, kada god se nešto desi, izjavljujemo da pripadamo Allahu i da ćemo se vratiti Njemu, Koji je naš Vlasnik. Zašto je ovaj stav tako važan? Koja mudrost se krije u tome da, kada nas teškoće zadese, kažemo: Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un? Zašto to kažemo svaki put kada čujemo lošu vijest preko telefona ili na bilo koji drugi način? U tome je skrivena velika blagodat za vas. Evo o čemu se radi…
U prethodnom ajetu Uzvišeni Allah nije rekao: „Obradujte strpljive, čestitajte im.“, već je direktno naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: „Obraduj strpljive / čestitaj
im.“ Dakle, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ima obavezu da lično čestita onima koji imaju sabur. Molimo Allaha, dželle šanuhu, da budemo od onih kojima će Vjerovjesnik, alejhissalatu vesselam, čestitati na Sudnjem danu zato što su imali sabur. Želimo zaraditi njegovu čestitku. Kada ti porodica čestita nešto, to ima svoj značaj. Kada ti čestita direktor škole, to ima svoj značaj. Kada ti dekan na ceremoniji dodjele priznanja čestita, to ima svoj značaj. Ali, kada ti Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, čestita, jer mu je Allah tako naredio, to je nešto najveće što nam se može dogoditi. Upravo u tome se nalazi poklon i blagodat skrivena u ovom ajetu.
Glas islama, br. 323.