Prije nego se upustimo u izučavanje šerijatskih pravnih maksima, uputno je napomenuti da se radi o veoma opskurnoj naučnoj oblasti, koja je veoma malo ili, bolje rečeno, nije studiozno izučavana na našem jeziku. Izučavanje šerijatskih pravnih maksima je od esencijalne važnosti za sve one koji se bave islamskim znanostima, počev od učenika medresa, studenata i profesora islamskog fakulteta, te imama i mualima. Samim uzučavanjem ove naučne oblasti dolazimo do saznanja i otkrića o dostignućima meritornih šerijatskih pravnika u svim stoljećima. Ključne riječi: maksima, norma, univerzalno, generalno, holističko, majoritetna, ka’ida, dabit.

FILOLOŠKA DEFINICIJA RIJEČI EL-KAVA’ID

Arapska riječ القواعد) el-kava›id) je množina riječi el-ka›id), što u prijevodu znači precedent fundamenta, jer je temelj građevine njen fundament. U Kur›anu Časnom Svevišnji Allah dž.š. kaže: „I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su molili: – Gospo[1]daru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš!“ U kontekstu gore spmenutog su i riječi Svevišnjeg Allaha dž.š.:  „Pa je Allah iz temelja zgrade njihove porušio.“

Ez-Zedžadž je rekao: „Fundamenti su stubovi građevine koji je podupiru, a fundamenti nosiljke su četiri drvene grede koje u donjem dijelu čine njenu platformu na koju se montiraju štapovi za njenu izradu.“ Ebu Ubejd je rakao: „Fundamenti oblaka su njegova osnova koja je parantetična u nebeskim horizontima, poredeći je sa fundamentima građevine.“

TERMINOLOŠKA DEFINICIJA ŠERIJATSKIH PRAVNIH MAKSIMA (EL-KAVA›ID )

Kada je u pitanju terminološka definicija šerijatskih pravnih maksima (el-kava›id), među šerijatskim pravnim teoretičarima vladaju dvije tendencije. Protagonisti prve tendencije mišljenja su da su šerijatska pravna maksima holistička propozicija, te na osnovu toga ih definiraju na sljedeći način: „Holistička propozicija posredstvom koje se spoznaju norme njenih pojedinačnih slučajeva.“ Ako bolje sagledamo pomenutu definiciju, vidjet ćemo da ukazuje na to da je el-ka›ide generalno-univerzalno pravilo, norma, dekret ili pak holistička propozicija, posredstvom koje se spoznaju propisi njenih pojedinačnih slučajeva koji su u domenu njenog predmeta, te se na njih može aplicirati njena norma. Za razliku od protagonista prve tendencije, protagonisti druge tendencije su mišljenja da su šerijatska pravna maksima (el-kava›id) majoritetna propozicija, te su je definirali: „Majoritetna norma, a ne univerzalna, primjenljiva na većinu njenih pojedinačnih slučajeva, da bi se spoznale njihove norme posredstvom njega.“ U šerijatskom pravu se pored spomenute riječi el-ka›de koristi i riječ ed-dabit, za koju bi se moglo reći da njen sinonim, a u prijevodu znači: pravilo, norma, regulator.

TERMINOLOŠKA DEFINICIJA ED-DABITA

Generalno pravilo koje se primjenjuje na sve pojedinačne slučajeve. Islamski učenjaci su kao ilustrativni primjer za podrobnije razumijevanje dabita naveli sljedeće: „Sve što ima uši sklono je rađanju, dok sve što ima samo kanaliće za sluh sklono je polaganju jaja.“

ODLIKE PRAVNIH MAKSIMA I ZNAČAJ NJIHOVOG IZUČAVANJA

Imam Karafi kaže: „Maksima nisu sadržana u šerijatsko-pravnoj teoriji, već u Šerijatu, tako da je mnogo pravnih maksima koje koriste decizori i pravnici u svome svakodnevnom naučno-istraživačkom radu, dok iste te maksime nisu sadržane u knjigama metodologije šerijatskog prava (usula). Ovaj erudit šerijatskih pravnih znanosti nam je precizirao odlike pravnih maksima klasificirajući ih u nekoliko vrsta:

• Pravna načela su mnogobrojna i nisu definitivno precizirana.

2) Pravna načela, pored toga što su univerzalna, ona su i koncezivna, kao npr. محكمة العادة – Običaj je arbitaran, بالنيات الأعمال – Djela se vrednuju prema nijetu, بمقاصدها الأمور – Stvari se vrednuju prema namjerama, ,olakšicu iziskuje Teškoća – المشقة تجلب التيسير يزال الضرر أو ضرار ولا ضرر لا – Šteta se ne smije nanositi niti se na štetu smije štetom uzvraćati.

3) Svako od njih je regulator koji regulira sporadičnosti pragmatičnih propisa i međusobno ih povezuje, iako su različita poglavlja i tematike.

KORISTI STUDIOZNOG IZUČAVANJA PRAVNIH MAKSIMA

Kada je riječ o značaju i ulozi pravnih maksima u šerijatskom pravu, šerijatski juristi su suglasni da su pravne maksime od esencijalne važnosti i da su njihove koristi mnogobrojne, te da ih je nemoguće sve nabrojati. Radi boljeg razumijevanja i shvataja značaja i koristi pravnih maksi[1]ma, navest ćemo neke od njih:

1) Reguliraju pravne sporadičnosti i sakupljaju njene ogranke pod jedan regulator, iako im se razlikuje tematika, pod uslovom da imaju zajedničku normu.

2) Istraživanje pravnih maksima stvara kod istraživača velike pravne zalihe koje mu osvjetljuju put izučavanja raznih pravnih pitanja.

3) Izučavanje pravnih maksima, kao i njihova spoznaja i razumijevanje, pomažu sudijama, decizorima, kao i pravnicima kod iznalaženja rješenja za novotretirane probleme na veoma efektivan i efikasan način.

4) Samim tim da su se islamski pravni autoriteti saglasili oko većine pravnih maksima, te da je sporan zanemarujući broj, daje za pravo da se studiozno izučavaju što će omogućiti svim onim koji ih budu izučavali mogućnost komparativnog studiranja priznatih pravnih škola, te mu rasvjetljavaju nepoznanice koje su dovele do razilaženja po određenim pravnim pitanjima među mezhebima.

5) Izučavanje i publikacija pravnih maksima nam pakazuje dokle se proteže i koliko islamsko pravo sadrži normi.

Glas islama, 240, R: Šerijat i pravo, A: Enver Gicić